Europska komisija kasnit će s početkom rada i u punom pogonu mogla bi biti tek krajem godine, prema posljednjim informacijama. Jedan od razloga je i složen proces odabira povjerenika EK-a. No, prvi korak uslijedit će, kako je ranije najavljeno, 11. rujna kada će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iz Europske pučke stranke (EPP) predstaviti Europskom parlamentu novi povjerenički kolegij, piše Dnevnik.hr.

Zasad je jedino poznato da će von der Leyen biti predsjednica Europske komisije, a Kaja Kallas potpredsjednica i visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost. Naime, države članice lobiraju za važnije resore, ali se ne izjašnjavaju javno jer bi u slučaju da ne dobiju što su tražile morale priznati neuspjeh. Izbor predsjednice Komisije treba još potvrditi Europski parlament natpolovičnom većinom, dok će se o visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku glasati u paketu kada se bude odlučivalo o novom sastavu Komisije.

Nagađanja su velika, a prema internom dokumentu u koji je uvid imao Euronews, pri čemu valja istaknuti da se radi o špekulacijama temeljenima na radnom materijalu, neki od najtraženijih portfelja u izvršnoj vlasti EU-a pripast će upravo europskim pučanima dok će socijalistima i liberalima ostati mrvice.

Između ostalog, pučanima bi trebali pripasti priuštivo stanovanje, zdravstvo i resor koji će se baviti socijalnim pitanjima, a tu su u igri austrijski povjerenik Magnus Brunner i uzdanica Andreja Plenkovića kao hrvatska povjerenica u drugom mandatu Dubravka Šuica.

Izabranica Pedra Sáncheza, Teresa Ribera, trebala bi dobiti višu poziciju izvršne potpredsjednice za digitalnu zelenu tranziciju, ali se očekuje da će drugi socijalistički kandidati dobiti manje utjecajne pozicije. Glenn Micallef s Malte dobit će jednakost i međugeneracijska pitanja ili ribarstvo, dok bi Dancu Danu Jørgensenu mogao biti dodijeljen resor vezan za klimatske promjene, ali odvojeno od odgovornosti za energiju ili okoliš.

Von der Leyen je navodno dovela u pitanje Micallefovo političko iskustvo, koja pokušava uvjeriti maltešku vladu da prijeđe na kandidatkinju dok bi rumunjska Roxana Mînzatu, druga socijalistička kandidatkinja, mogla dobiti ekonomski portfelj, što bi bila vjerojatna nagrada za odluku njezine vlade da nominira ženu.

Kandidati Liberalne stranke trebali bi osigurati portfelj unutarnjih poslova za Belgijku Hadju Lahbib, financijske usluge za Irca Michaela McGratha i još jedan gospodarski dio za Slovenca Tomaža Vesela premda se Ljubljanu također pritišće da nominira ženu, ali se Slovenija tome opire.

Radni dokument potvrđuje ranije informacije da tri izvršna potpredsjedništva otići Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, a uz Riberu očekuje se da će Francuz Thierry Breton biti odgovoran za industriju i stratešku autonomiju, dok će Talijan Raffaele Fitto u zadaću dobiti ekonomiju i oporavak nakon pandemije.

Dva najviša izvršna mjesta trebala bi pripasti sadašnjim predsjednicima Valdisu Dombrovskisu i Marošu Šefčoviču, navodi se u dokumentu. Konkurentnost će vjerojatno pripasti ili Finkinji Henni Virkkunen ili Šveđanki Jessici Roswall, dok se očekuje da će trgovina ići Nizozemki Wopke Hoekstra.

Andrius Kubilius iz Litve tada bi mogao preuzeti sigurnosni portfelj što bi značilo jačanje baltičkog utjecaja na vanjsku politiku i proturuskog stava EU-a. Energija bi trebala pripasti nezavisnom Jozefu Síkeli bliskom EPP-u, dok će poljoprivreda ostati pod kontrolom pučana, a za tu ulogu natječu se Luksemburžanin Christophe Hansen i Portugalka Maria Luisa Albuquerque dok bi ruralni razvoj trebao pripasti grčkom povjereniku Apostolosu Tzitzikostasu, koji bi također mogao biti zadužen za transport.

Čini se da će Europski parlament vjerojatno odbaciti izabranika mađarskog premijera Viktora Orbána, sadašnjeg povjerenika Olivera Varhelyija. Ako se to dogodi, kao zamjena se razmatra druga Orbanova miljenica Fideszova zastupnica u Europskom parlamentu Enikő Győri, koja bi podebljala napore von der Leyen u nastojanjima za ravnopravnošću spolova.