Kako se nositi s predstojećim velikim izazovima te što očekuje roditelje i djecu za RTL je govorio dr. Ranko Rajović, jednog od najvećih autoriteta na ovim prostorima kad je riječ o odgoju i obrazovanju.

"Polazak u prvi razred je važan događaj, većina odraslih ljudi pamti svoj prvi dan u školi. Tada je dječji mozak preplavljen hormonima sreće. Budu naravno i uzbuđeni, puni iščekivanja… Sve je to pomiješano. Inače mozak je organ za preživljavanje i ako tako gledamo, onda je lako shvatiti da mozak rado uči jer će tako lakše preživjeti. Sve što dijete nauči, izaziva osjećaj sreće. Kada prohoda, kada nauči voziti bicikl, plivati… I, naravno, kad krene u školu. Tu dominiraju sreća i ponos jer je to znak da ste veliki. Kada to roditelji gledaju na taj način, lakše će pripremiti svoje mališane za ovaj veliki korak", kaže dr. Rajović, specijalist interne medicine, magistar neurofiziologije te šef Katedre za neuroznanost u odgoju i obrazovanju, doktor sportskih znanosti te stručni suradnik Europske rukometne federacije za neuroznanost u sportu.

Uporan i blag pristup

No, postoje i slučajevi kad djeca protestiraju i odbijaju školu. Kako s njima razgovarati, kako se ponašati da im se ta škola ne čini kao bauk?

"Ako se dogodi da dijete protestira i ne želi krenuti u školu, to je sasvim normalna reakcija i roditelje to ne treba uznemiravati. Važno je da imaju strpljenja i da na miran i razuman način pristupe rješavanju ovog problema. Razgovorom se može saznati što je uzrok otporu. Boji li se dijete nečega? Plaše li ga novi zahtjevi i pravila u školi? Saslušajte ga pažljivo i pokažite mu da razumijete njegove strahove i da ćete zajedno pronaći rješenje. Potrebno mu je na konkretan način opisati što ga čeka u školi - novi prijatelji, zanimljivi predmeti, igre i aktivnosti. Uključite dijete u pripremu za školu. Birajte zajedno školski pribor, pripremite torbu. To će mu dati osjećaj kontrole i unaprijed će ga oduševiti za ono što ga čeka. Najvažnije je da roditelji imaju razumijevanja, da ohrabre dijete, da pažljivo saslušaju dijete i zajedničkim naporima pronađu konstruktivno rješenje. Uporan i blag pristup će svakako pomoći djetetu da svlada otpor i s lakoćom krene u školu", objašnjava dr. Rajović.

Samostalnost, samopuzdanje, zajedništvo

Današnje generacije prvašića, naglašava dr. Rajović, čekaju veći izazovi nego prijašnje generacije.

"Jedan od najvećih izazova s kojima se susreću današnje generacije djece koja kreću u prvi razred jest prilagođavanje na dužu koncentraciju i mirno sjedenje u klupi. U školi se od njih očekuje da sjede mirno i prate nastavu u dužim periodima. To postaje sve veći problem, a i učitelji upozoravaju na to. Svaka nova generacija kao da je sve slabija u odnosu na prethodne dvije generacije. To znači da se problem mora početi rješavati prije polaska u školu", ističe dr. Rajović te navodi koje pogreške roditelji čine pripremajući djecu za prvi razred.

"Prvo roditelji trebaju imati povjerenje u učitelja, učiteljicu. Druga greška jesu prevelika očekivanja od djeteta u prvom razredu. Učitelj prati individualni napredak svakog djeteta, tako da roditelj ne treba raditi usporedbe s drugom djecom. Treba razviti samostalnost, samopouzdanje, uvoditi metode koje sliče igri, stvarati zajedništvo", zaključuje dr. Rajović.

Učenje napamet potpuno je zastarjelo

Dr. Ranko Rajović autor je inovativnog programa pod nazivom NTC-sustav učenja ili ukratko - učenja kroz igru, koji podiže intelektualni potencijal djece, a temelji se na tome da djeca misle da se igraju, a pritom zapravo uče. Misao vodilja u cijelom njegovom radu zapravo je jednostavna - djeca kroz igru najbolje uče i treba prestati učiti napamet.

“Naime, ono što neuroznanost govori je da se mozak intenzivno razvija do sedme godine, a trčanje, skakanje, okretanje su jako važni elementi njegovog razvoja”, ističe dr. Rajović

A učenje, uvjerava, može nalikovati igri. U školu je najvažnije, ističe, vratiti smijeh, da učenje postane igra, da učenici idu u školu bez opterećenja, straha od odgovaranja i treba polako uvoditi metode gdje nema učenja napamet kojeg Rajović smatra potpuno zastarjelim. To nije u skladu s našim mozgom i potpuno je besmisleno.