Ravnatelj Lučke uprave Blaž Pezo to objašnjava činjenicom da su nas posjećivali moderniji i brodovi većeg kapaciteta koji su uz to bili bolje popunjeni.

-Učinci su u skladu s programiranom politikom održivosti i disperzije putnika kroz cijelu godinu. Do konca listopada imali smo 397 ticanja s ukupno oko 550 tisuća putnika. Rezultat je još bolji ako ubrojimo i putnike s linijskih brodova za otoke, Budvu i Italiju te one s brodova Kriljana. Bolje smo organizirani i ne jurimo rekorde iz razdoblja prije COVID-a, uveli smo shuttle prijevoz i s gradskom upravom radimo na dogovorenoj disperziji uplovljavanja na cijelu godinu, pri čemu udarni dio ljeta, kad imamo i druge goste, ne “prepunjavamo“ kruzerima koji su ravnomjerno zastupljeni, po pedesetak, u srpnju i kolovozu, a tako u svibnju, rujnu i listopadu. Po dvadesetak ticanja imamo u ožujku, travnju i studenome kad nam završava sezona kruzera – pojašnjava Pezo.

Očekujući natječaj

Potvrdio je kako bi u cilju dugoročnog smanjena gužvi u luci Gruž, bilo nužno izgraditi operativnu obalu na Batahovini.

-Točno! Na Batahovini smo projekt priveli kraju te imamo i pravomoćnu građevinsku dozvolu nakon što smo riješili imovinsko-pravne odnose, projektnu dokumentaciju i zbog obližnje Kaboge pregovorali s konzervatorima. Još rješavamo ono najvažnije: kako financirati projekt vrijedan više od 26 milijuna eura. Naravno, to sami ne možemo te kao prioritet “guramo“ ovaj projekt kao i slične u našoj županiji već završene projekte lučke komunalne infrastrukture, bez izgradnje kojih građani pribjegavaju gradnji nelegalnih vezova i neželjenoj devastaciji obale. Investicije u lučku infrastrukturu se događaju duž cijele obale hrvatskog Jadrana, ali naša županija prednjači, podsjećam na izgradnju Lapadske obale, te nas financijeri gledaju kroz širu sliku. Naravno, ovaj projekt guramo za kreditiranje za CEF: prvi put smo imali manje prigovore na našu projektnu dokumentaciju te sad to otklanjamo zajedno s nadležnim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture RH i našim konzultantima. Vjerujem da ćemo sljedeći put zadovoljiti sve uvjete, a raspisivanje natječaja ne ovisi o nama nego o Ministarstvu, što obično slijedi krajem ili početkom godine te natječaj očekujemo ubrzo. Riječ je o europskim, a ne nacionalnim novcima, a osobno me raduje što EU ima dosta zahtjevnije i strože procedure jer ako uđemo u tu proceduru, tad do kraja imamo jasniju sliku. A pripremom dokumentacije za dodjelu EU-sredstava, dokumentacija će biti “čišća“, urednija i spremnija, od čega ne bježimo – govori Pezo.

Kako je rekao, u slučaju scenarija u kojem ne bi bila dostupna europska sredstva, Lučka uprava posegnula bi za kreditima.

-Batahovina se mora riješiti; moramo izgraditi 420 metara operativne obale s dvije trajektne rampe koje će služiti za trajekte, dužobalne linije, otoke i posebno za opskrbu Elafita. Sve bi te linije s mula Petka ispred Lučke i iz gruške vale uprave premjestili na tu obalu te bismo imali znatno manju gužvu. Jer, u Gruškom zaljevu su još nautička i komunalna marina te ukrcaj za izletničke ture pa bi izvlačenje tog prometa na Batahovinu znatno povećalo sigurnost plovidbe u Gružu. Ali, naglašavam: Elafiti su dio grada Dubrovnika i stoga se linija za Elafite i naša Postira nikad neće maknuti s mula Petka! To je gradska linija, tako je tretiramo i stoga naši sugrađani ne trebaju strahovati! Vez za Elafite uvijek će biti na mulu Petka i neće seliti na Batahovinu. Najvažnije je da zatvorimo financijsku konstrukciju, a kad to budemo imali krećemo s raspisivanjem natječaja za izvođača radova kojima dužinu trajanja procjenjujemo na 22 mjeseca.

Elektronapajanje brodova

Kad su u pitanju investicije u gruškoj luci, uvijek je aktualna tema zagađenje zraka zbog kruzera kojima bi bilo potrebno osiguratielektro-napajanja brodova u luci Gruž­, kako bi oni pritom u potpunosti ugasili svoje motore i ne bi ispuštali štetne čestice u zrak. Građani se zbog toga redovno žale, a radi se o ambicioznom projektu.

-Realizacija projekta elektro-napajanja brodova na vezu u luci Gruž važan je korak u smanjenju emisija i unapređenju okolišnih uvjeta u luci i njenoj okolici. Da bi se tijekom boravka u luci brodovi mogli s kopna napajati elektroenergijom, nužno je zadovoljiti dva uvjeta: brodovi moraju biti tehnički opremljeni za takvu vrstu napajanja, a luci je potrebna dodatna energetska infrastruktura za osiguranje potrebne snage. Na sreću, sve je više brodova koji se prilagođavaju napajanju s kopna. Istodobno, osiguranje dovoljne električne snage zahtijeva blisku suradnju s HEP-om kako bi se odgovarajuća infrastruktura postavila u luci. Osim same snage, moramo omogućiti i struju s dvije frekvencije: od 50 Hz za europske i 60 Hz, koju koriste američki brodovi. Već smo započeli pripreme i pokrenuli nabave za studije i analize, a u suradnji s Elektrojugom izradili EOTRP dokument koji nam pruža detalje o potrebnoj snazi, procjeni troškova i ostalim važnim elementima. Sljedeći korak uključuje uplatu sredstava za pokretanje radova na dovođenju struje i izgradnju trafostanice u luci Gruž. Osim što će smanjiti onečišćenje zraka, taj projekt je veliki korak naprijed prema ekološki održivijem načinu poslovanja u našoj luci.

Ravnatelj Pezo odgovorio je i na pitanje jesu li do sada mjerili zagađenje zraka u Gružu.

-Imali smo meteorološku stanicu koju smo nabavili EU-sredstvima te je u realnom vremenu, svakih 20 minuta, mjerila devet raznih čestica zraka. Nikad nismo imali granične pokazatelje koji bi ukazali na problem! Sve prikupljene podatke ustupili smo dubrovačkom Sveučilištu gdje su profesorice Pečarević i Cetinić analizirale te podatke. Najvrijednije u tim podacima jest da imamo podatke iz 2019. koja je zadnja godina s najvećim brojem kruzera, a imamo i 2020.godinu kao “nultu“, kad zbog korone nije bilo kruzera. Mogućnost tih dvaju usporedbi je najvrjednija, a ono čime se nismo nikad hvalili niti s tim rezultatima izlazili u javnost jest činjenica da je Hrvatski hidrometeorološki zavod ima svoj sustav atestiranih mjernih stanica, a njihovi uređaji ukazuju na pozitivni trend u mjerenju. Voditeljice sveučilišnog tima sugerirale su nam da dodatno uložimo u našu meteo postaju te s njom uđemo u mrežu mjernih instrumenata kako bi prikupljeni podaci postali još vjerodostojniji, ali i službeno priznati. Kad se otvorila mogućnost nabavke opreme za mjerenje meteo-uvjeta, skuplje i sofisticiranije od ove koju smo imali, ostvarili smo određene kontakte i već radimo na prikupljanju dokumentacije za dodjelu potrebnih sredstava. Nabavkom tog uređaja moći ćemo redovito i još kvalitetnije mjeriti sve podatke o aerozagađenju. Moram reći da smo svi mi u Lučkoj upravi Dubrovnik građani ovog grada i nije nam svejedno kakvo je zdravlje naših ljudi, posebno naše djece. Sve nas živo zanima kakve ćemo mjerne podatke postići i stoga priča o elektro-napajanju brodova ide u tom pravcu te i mi pokušavamo u tom dijelu uhvatiti korak s Europom. Postoje i preporuke Europske komisije da do 2030.godine sve luke i svi brodovi moraju imati mogućnost elektro-napajanja u čemu trenutačno prednjače Skandinavci, dok ih mi ostali pokušavamo pratiti.