'

MINISTAR O STANJU ZATVORSKOG SUSTAVA Damir Habijan: "Ključno je graditi nove zatvore, apeliram na korištenje alternativnih metoda poput elektroničkih narukvica"

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: IS/DD
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damira Habijan održao je konferenciju za medije ispred Studentskog doma Dubrovnik.  

Povod je kolegij ministra Habijana s upraviteljima/icama kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara, koji se održao jučer i danas u Dubrovniku. 

„Praksa je kvartalno održavati ovakve sastanke kako bi čuli izazove s kojima se suočavaju oni 'na terenu', odnosno u svojim ustanovama, a isto kako bi oni mogli dobiti pravodobnu i točnu informaciju što ministarstvo i stručne službe rade po pitanju kazneno-pravnog sustava. Ono što bih ja naveo kao glavne točke i kao glavne informacije o kojima smo raspravljali, znamo da je prekapacitiranost zatvorskog sustava najveći izazov s kojim se suočavamo. To je nešto što traje, ja bih rekao, desetljećima. U ovom trenutku imamo gotovo tisuću osoba lišenih slobode više nego što je sam kapacitet našeg zatvorskog sustava“, rekao je ministar.

Istaknuo je da je ključ izgradnja novih zatvora.

„Kratkoročno, plan su dva standardizirana modularna zatvora. Mi smo 24. rujna završili s javnom nabavom, otvorili smo ponude. Pristiglo je osam ponuda za dva modularna zatvora na lokacijama Varaždin i Lipovica, odnosno Popovača. Slijedi evaluacija tih ponuda, a nakon toga slijedi potpisivanje ugovora s onim tko će biti izabran, pa izrada projektne dokumentacije, gradnja, utvrđivanje ispunjavanja uvjeta i naravno, stavljanje u funkciju. Ono što je predviđeno, da bi cijeli ovaj postupak bio završen za 18 do 20 mjeseci. Dakle, koliko god to zvuči možda puno, ipak je to nešto što je potrebno i nije toliko dugi rok“, kazao je Habijan.

Modularni zatvori trebali bi donijeti 300 novih mjesta za zatvorenike.

„Ono što je dugoročno u planu su tri nova velika zatvora. Ovo što slijedi i što ćemo u petak potpisati tiče se Općine Perušić, novi zatvor koji je prvotno bio planiran u Gospiću. Potpisat ćemo tripartitni sporazum između županije, ministarstva i općine. Kapacitet je nekih 400 zatvorenika. Slijedi početkom ili tijekom listopada potpis s razvojnom bankom Vijeća Europe, koja će biti partner koji će pratiti financijski cijeli postupak. To je prva lokacija, a što se tiče druge dvije lokacije, radi se o Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji. Što se tiče Sisačko-moslavačke županije, održali smo nekoliko sastanaka, tamo je izazov same infrastrukture koja će zahtijevati dodatna sredstva koja ćemo moći iznaći i zatvoriti financijsku konstrukciju. Treća stvar je u Osječko-baranjskoj županiji, gdje smo najavili da ćemo održati sastanak, tamo je pitanje prethodnog rušenja postojeće zgrade s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koje će sigurno izazvati određeni novi trošak za cijeli projekt“, kazao je Habijan o infrastrukturi.

Dodao je da se i razgovaralo o tome da se pri određivanju kazneno-pravnih sankcija koriste alternativne metode.

„Govorili smo o elektroničkim narukvicama koje smo nabavili i koje se nekako 'sramežljivo' koriste od strane sudaca, odnosno kod prijedloga pri izricanju samih sankcija. Apeliram ovim putem, što sam nedavno i rekao, da se upravo taj alternativni način rada počne više koristiti, kako bi smanjili pritisak na zatvore. Ono što po mom mišljenju nije dobro je to da od ukupnog kapaciteta osoba lišenih slobode, 45 posto su istražni zatvori, to je ogromna brojka. Problem nam čine i migranti, odnosno oni koji nažalost krše članak 326 Kaznenog zakona, a to je protuzakonito kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj. Takvih je, od ukupnog broja osoba lišenih slobode, 19 posto. I to je nešto, imajući u vidu geostratešku situaciju i ono što se događa na Bliskom Istoku, što očito neće stati, već će broj rasti. 19 posto uistinu predstavlja veliki izazov“, kazao je Habijan.

Razgovaralo se i o kadrovima.

„Rekao sam da mi j na stolu na potpisu novih 156 pravosudnih policajaca koji će biti razmješteni, ovisno u potrebama, diljem kazneno pravnih ustanova. Razgovarali smo i o zdravstvenoj skrbi koja je osobama lišenim slobode itekako potrebna. I tu ima određenih izazova, smatramo da ćemo neke stvari morati mijenjati koje ne zahtijevaju puno vremena, kao i nizu drugih pitanja koja se tiču materijalnog statusa, ali i infrastrukture“, zaključio je Habijan.

Popularni Članci