I u posezoni se očekuju odlične turističke brojke: “Cijenama smo došli u gornji plafon, sad to treba konstantno opravdavati kvalitetom“
Gradonačelnik Mato Franković takav je plan predstavio i ministru turizma i sporta Tončiju Glavini, govoreći o svim aktivnostima koje provodi gradska uprava s partnerima kako bi se destinacijom upravljalo u smjeru održavanja stabilne sezone i povećanja brojki u posezoni i zimskom dijelu godine. Najveći od tih partnera je zasigurno Zračna luka Ruđera Boškovića koja je 'osovina' za dovođenje turista u grad, no još jedan bitan partner su ugostitelji.
Banovac: Unatoč kiši, prvi dani rujna bolji nego prošle godine
U travnju je tako Dubrovnik zabilježio značajan rast od 16 posto u dolascima i 23 posto u noćenjima u odnosu na prošlu godinu, dok je u svibnju dolazaka bilo 23 posto, a noćenja 25 posto više. Proljetni su mjeseci, dakle, prošli itekako uspješno, u skladu s planom, a hoće li i jesenski u tom smjeru ili će se predsezonski uspjeh obiti o glavu u posezoni, za Dubrovački dnevnik je komentirao predstavnik ceha ugostitelja, Đani Banovac, i sam ugostitelj s restoranom na Lokrumu.
„Po brojkama koje imamo nakon prvih deset dana rujna, vidimo nastavak rasta kakav smo imali u predsezoni. Riječ je o porastu od 10 posto u odnosu na prvih 10 dana rujna prošle godine, iako možemo reći kako su nam vremenski uvjeti ovog rujna bili malo lošiji nego prošle godine. Čak i uz to na umu, zadržavamo taj trend rasta posezone, uz stabilne brojke na vrhuncu sezone. Svi pokazatelji su takvi da bi rujan i listopad, pa i studeni, mogli nastaviti s rastom kao što je to bio slučaj u travnju, svibnju i prvoj polovici lipnja“, izjavio je Banovac i dodao kako je on zadovoljan, ali i ugostitelji općenito, jer je priča o ujednačenijem radu i cjelogodišnjem turizmu nešto što se već sada događa Dubrovniku.
„Naravno da nam je puno jednostavnije i bolje raditi sada kada nije sav posao zbijen u tri mjeseca ljeta, nego imamo jedan duži kontinuitet rada. Bog nas je pogledao i dao nam da živimo na jednom ovako predivnom mjestu kao što je Dubrovnik, od prirodnih ljepota, do prekrasne klime i kulturnih znamenitosti, naše je samo da se trudimo to održati“, smatra Banovac.
Brod za Lokrum do 15. prosinca
Što se tiče ugostitelja na Lokrumu, kaže kako se tu ipak ne može govoriti o cjelogodišnjem turizmu, ali navodi kako je to posao od sada, već i sigurnih sedam mjeseci.
„To je naravno, odlično! Mi ovisimo o brodovima, a brodovi ovise o odlukama kapetana kojima je ipak na prvom mjestu sigurnost plovidbe i putnika. Za ovu godinu su najave da će brod voziti do 15. prosinca, a bit će veći nego prošle godine pa ćemo onda i mi ugostitelji imati mogućnost ponuditi sadržaj na Lokrumu“, otkriva.
A kad Lokrum 'stavi ključ u bravu', jer ipak more zimi nije za svakodnevne plovidbe, otvorena bi trebala ostati većina ugostiteljskih objekata u Gradu. Naime, gradonačelnik Franković još je prošle godine govorio kako će zimska sezona 2024./ 2025. morati biti drugačija od prijašnjih. Zračna luka Ruđer Bošković dogovorila je niz letova, prvenstveno s irskim Ryanairom, ali i nekim drugim avioprijevoznicima kroz zimske mjesece, pa je gradonačelnik najavio kako će i dubrovački ugostitelji morati zadržati svoju ponudu, a ne zatvarati.
Uskoro sastanak ugostitelja i gradske uprave, nema stavljanja 'ključa u bravu'
„Inicijativa je pokrenuta, ali mi smo još debelo s dvije noge u dijelu godine kada nosimo kratke rukave. Dakle, još nam je rano govoriti o zimi, ali očekujemo prvi sastanak na tu temu već ovoga mjeseca, a onda ćemo u desetom mjesecu imati neke detaljnije planove. Važno je da u vrijeme kada se 'odjavljuje' Dubrovački zimski festival, mi imamo što ponuditi gradu, građanima i gostima. Veselimo se tome, najviše zbog naših ljudi jer su i oni zaslužili jedan odušak i uživanje“, kaže Banovac i dodaje kako je u svemu važno i da budu informirani o broju gostiju koje mogu očekivati, s obzirom na to da je Dubrovnik ipak primarno aviodestinacija, pa da shodno tome mogu i odgovoriti svojom ponudom.
„Onoliko koliko smo povezani avionima, toliko smo i dostupni svijetu, a mi ćemo pronaći načina kako bismo osigurali ponude u zatvorenim prostorima. Svi će ti gosti koji dođu moći svaku večer biti u drugom objektu ako to žele. Bez obzira na (ne)isplativost, mi se ipak moramo žrtvovati za grad jer nam on daje velike komparativne prednosti i na kraju nam se zbog toga svima isplati raditi“, iznosi i dodaje kako je važno shvatiti kako je Dubrovnik destinacija u kojoj ugostitelji ne propadaju, nego samo postoje oni koji rade manje ili više, ali kaže, u konačnici svi rade što znači da isplativost postoji.
Na tom tragu je bio i dubrovački gradonačelnik, kada je još početkom godine, najavljujući dogovor s ugostiteljima vezano uz zimsku sezonu, rekao kako je potrebno promijeniti način razmišljanja o gradu i sezoni.
„Kada računamo financijsku uspješnost, ne treba se bazirati na deset, nego na 12 mjeseci; onda negdje dobiješ, a negdje izgubiš, ali u konačnici je važno da na kraju kalendarskih 12 mjeseci bude plus“, rekao je Franković.
Problema s radnom snagom neće biti više nego inače, ljudi se prilagođavaju novim uvjetima
Hoće li ugostitelji imati problema s radnom snagom, s obzirom na to kako je poznato da se u sezoni malo jače zasuču rukavi, kako bi se zimi odmaralo, pitamo Banovca.
„Mi smo sve naše djelatnike prijavili na cjelogodišnji rad i sad vršimo preraspodjelu sati za jesen i zimu kako bi ljudi bili zadovoljni, ali i adekvatno plaćeni i spremni za iduću sezonu. Svi ozbiljni ljudi u turizmu vode računa o zadovoljstvu zaposlenika jer kvalitetan kadar treba zadržati. Tako da tu ne vidim poseban problem, ljudi se prilagođavaju novim uvjetima. Danas svi u ugostiteljstvu imaju jedan slobodan dan u tjednu, oni koji su došli raditi ovdje iz drugih gradova imaju i plaćen smještaj, režije... Na kraju uz plaću i napojnicu mogu lijepo živjeti, a to je ono što nam i jest potrebno, zadovoljni ljudi“, govori Banovac.
'Value for money' ili vrijednost za novac
Hrvatska, pa i Dubrovnik godinama prije bili su jeftine destinacije prekrasne prirode i kulture, za malo novaca. To se danas potpuno promijenilo, pa je Dubrovnik došao cijenama uz bok s ostalim mediteranskim destinacijama, a zbog toga vrijednost za novac dolazi u prvi plan. Nadaleko je poznato kako zadovoljan gost nikada neće smatrati da je nešto preskupo platio, iz tog razloga u razgovore o turizmu sada je obavezno ubaciti i komentar na vrijednost koju Dubrovnik kao destinacija nudi.
„Cijenama smo došli u gornji plafon i sada moramo visokokvalitetnom ponudom i uslugom konstantno opravdavati taj renome Dubrovnika kao brenda i destinacije. Ne možemo generalizirati, ali moram biti iskren da nivo naše ponude ide duboko i široko, pa svatko može tu pronaći nešto za sebe - od fine dininga do raznih vrsta fast fooda“, kaže Banovac i poentira kako Dubrovnik ide u korak s vremenom što se tiče moderne ponude.
Podsjetio je Banovac i kako se, u vrijeme njegove mladosti, Prijeko kroz šalu nazivalo 'banditen strasse', a danas više sigurno ne uživa takvu reputaciju.
„Mi nismo percipirani kao destinacija koja vara goste, jer se trudimo dati najbolje. Naravno da uvijek možemo i moramo bolje, ali mislim da se nemamo čega sramiti. Sada će uskoro i Good food festival gdje ugostitelji konkurentnim cijenama privuku i naše, domaće ljude, to je jedan lagani način za ući u jesen. Moramo pronaći razlog da se i tom razdoblju veselimo i onda ćemo svi zajedno uživati“, smatra Banovac koji poručuje kako, u globalu, očekuje bolju zimu nego prošle godine.
„Pratimo sve akcije što radi Grad Dubrovnik uz Turističku zajednicu grada i Zračnu luku te im stojimo na usluzi. Važno je poručiti da svi mi zapravo radimo skupa jer turizam je doživljaj, a svi smo dio iste priče doživljaja s kojim se gost treba vratiti doma. Zadatak nam je živjeti turizam jer smo taj put zauzeli i onda u njemu moramo biti dobri, ako ne i najbolji na ovom dijelu Mediterana, a sigurno se imamo na što nasloniti. Na kraju, nije važno da samo jedna karika u cijelom tom lancu bude zadovoljna, nego da smo zadovoljni svi, od ugostitelja do turista i naših građana“, poručuje Banovac.
'Rezerva' i pogled u sezonu 2025.
Podsjeća i kako su ove godine u renovaciji bila dva visokokategornika – Vila Dubrovnik i Argentina, pa i tu postoji jedna rezerva gostiju koji vjerojatno u destinaciju nisu došli, ali hoće u budućnosti. To su gosti najveće platežne moći koji neće takav smještaj zamijeniti nekim drugim hotelom niže kategorije ili privatnim apartmanom nego su Dubrovnik kao destinaciju za ovu godinu prekrižili. Ti renovirani objekti će u budućnosti, pa možda već i iduće sezone, tu stvoriti još jedan 'bazen' gostiju kojeg ove godine nije bilo, a svejedno smo bilježili rast.
„To je minimum od 500 gostiju najbolje platežne moći koji će u budućnosti biti smješteni u tim objektima. Zapravo svake godine možemo gledati u neko poboljšanje i kao jedan uvod u obnovu Belvedera, kad tad. Mi moramo biti grad turizma, a ne grad apartman“, poručuje.
Za kraj Banovac apostrofira kako se, 'kad se podvuče crta, u Dubrovniku se dobro živi od turizma'.
„Mi nismo malo mjesto na Jadranu koje živi 50 dana, a ostatak godine 'umire'. Dubrovnik je glavni grad Hrvatske 100 dana u godini, ne mora to biti 365 dana, ali evo bit ću malo bezobrazan pa ću reći da može biti 200!“, kaže Banovac kroz šalu, no u svakoj šali, kažu, ima i pola istine!
Na kraju se može zaključiti kako su predsezona i visoka sezona bile iznimno uspješne, po svemu sudeći takva nas očekuje i posezona, a sada prema najavama i oživljena turistička zima. Ove godine ne bi trebali gledati izloge na Stradunu prekrivene novinskim papirom, nego nešto mirniji, ali ipak 'živ' Grad.