Pljusak koji se dogodio u petak, 6. rujna, donio je probleme, a zapravo nagovijestio još veće. Kako nam tvrde Lapađani koji su se našli na licu mjesta, već tada je na tom području došlo do curenja kanalizacije, no djelatnici okolnih objekata su područje očistili i dezinficirali. Na tom dijelu bili su izbijeni šahtovi na šetnici, ali i u Sunsetu, neki su šahtovi dan ranije bili ''zakrpani'' tek drvenim poklopcima. No, ono što je uslijedilo 9. rujna, prilikom nezapamćenog nevremena koje je pogodilo Dubrovnik, bilo je još i gore.

UGINULI ŠTAKORI, TAMPONI I ZAGROPANI WC PAPIR

Kako nam tvrde Lapađani, na području Sunset Beacha i ispred Kompasa mogla se vidjeti voda smeđe boje uz prateći sadržaj i sve je skupa neugodno zaudaralo. Nedvojbeno se radilo o sadržaju otpadnih voda. Na tom području su se mogli vidjeti i tamponi, zagropani WC papir, fekalije, što je očito voda izbacila iz kanalizacijskog sustava tijekom nevremena, pa čak i uginule štakore na plaži!

Osim što sve to predstavlja neugodan prizor, ujedno je opasno po zdravlje. Posebno zabrinjava i to što je sav taj sadržaj naposljetku voda odnijela u more.

MATUŠIĆ: 'OBORINSKA VODA JE UŠLA U KANALIZACIJSKI SUSTAV'

Direktor Vodovoda Lukša Matušić objašnjava kako se tijekom obilnih padalina u Uvalu slijevaju ogromne količine oborinske vode koje potom ulaze u kanalizacijski sustav koji za oborinsku odvodnju nije namijenjen.

„Ono s čime smo se susretali i u prošlosti jest situacija u kojoj ogromne količine vode završe u Uvali, a sliju se od Opće bolnice Ulicom dr. Ante Šercera, pa dalje ulicom Kralja Tomislava. Potom izbijaju šahtovi jer cijev preko šetnice, premda je prilično velikog profila, ne može 'progutati' tu količinu vode. Zato dio vode završi u kanalizacijskom sustavu koji nije namijenjen za oborinsku odvodnju i onda se dogodi situacija o kojoj govorite“, izjavio je Matušić.

Kako kaže, kao dokaz urednog funkcioniranja vodoopskrbe nam služi to što je voda bila uredna za piće zahvaljujući pročistaču i to je pozitivno, no ono što je negativno jest situacija s oborinskom odvodnjom pa voda, tvrdi Matušić, velikim dijelom završi i u kanalizacijskom sustavu. 

„To nam je napravilo ogroman problem. Jedino rješenje vidim u rješavanju pitanja oborinske odvodnje, kako u već spomenutoj Ulici dr. Ante Šercera i ostalima, a što Grad nosi u svojim planovima. To bi dovelo do rasterećenja i vjerujem kako se ovakve situacije više ne bi događale“, smatra Matušić.

Podsjeća kako su na području oko Kompasa postojali problemi s kanalizacijskim sustavom i curenjem, o čemu su mediji prethodno pisali, pa i Dubrovački dnevnik, a na problem su upozoravali i građani. No, taj je problem Vodovod sanirao.

Kaže kako je moguće i kako je na ovu situaciju utjecalo i to što objekti u sklopu popularno nazvanog Sunset Beacha nisu radili, a i gradonačelnik Mato Franković je već spominjao kvar u objektu prilikom obilaska područja.

„Možda je i to utjecalo da se dogodi ovo o čemu govorimo. Naime, sama plaža nije bila u funkciji i postoji mogućnost kako je došlo do problema u njihovim internim instalacijama, kako se nešto nije očistilo... Tijekom nevremena su i njihovi betonski poklopci bili izbačeni vanka. Također, svi znamo kako je Grad imao najbolju namjeru osposobiti tuševe na plaži, što su ljudi i tražili, no čini se kako je unutar prostora koncesionara došlo do kvara, zbog čega se to nije ostvarilo. Vjerojatno bi problem bio dosta blaži da je plaža radila ovo ljeto“, napomenuo je Matušić.

GRAD: U PITANJU SU BILI EKSTREMNI VREMENSKI UVJETI  

Slijedom Matušićevih navoda o spornoj oborinskoj odvodnji u ulicama dr. Ante Šercera i Kardinala Stepinca, Dubrovački dnevnik je poslao upit Gradu odakle napominju kako su ipak u pitanju bili ekstremni vremenski uvjeti.

„Područje grada Dubrovnika u ponedjeljak, 9. rujna zadesila je velika količina oborina s iznimno snažnim intenzitetom jake kiše u kratkom vremenskom intervalu. Uslijed takvih ekstremnih uvjeta, nažalost, došlo je do nakupljanja vode na nekoliko točaka u gradu, a tako i na nekoliko nižih točaka Šetališta kralja Zvonimira. Ovakvi izolirani incidenti samo potvrđuju da se s ekstremnim vremenskim uvjetima suočavaju gradovi diljem svijeta, a Dubrovnik nije iznimka.

Grad Dubrovnik u svom odgovoru napominje i kako je sustav oborinske odvodnje u ulici Kardinala Stepinca završen sukladno projektu i za njega je izdana uporabna dozvola.

„Ističemo također da Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže u održavanje i modernizaciju infrastrukture pa tako i u daljnje unaprjeđenje sustava oborinske odvodnje, pa ćemo podsjetiti da su u mandatu ove gradske uprave izgrađeni posve funkcionalni sustavi oborinske odvodnje u ulici Kardinala Stepinca i Vukovarskoj ulici. Osim toga, kod investicija u druge prometne i javne površine izgrađeni su sustavi oborinske odvodnje, a oni uključuju: Cestu Most dr. Franja Tuđmana – Osojnik, Lapadsku obalu, Spojnu cesta Liechtensteinov put - Ulica Josipa Kosora, Parking HRVI, Cesta zgrade HRVI i Cestu Tamarić (radovi u tijeku). Također, Grad Dubrovnik ishodio je pravomoćne građevinske dozvole za još dva sustava: Kolektor oborinske odvodnje Montovjerna Batala i kolektor Ulice Andrije Hebranga“, stoji u njihovom odgovoru.

DUBROVAČKI ZALASCI SUNCA ULOŽILI U NOVU CIJEV

Izvori Dubrovačkog dnevnika govore kako je ovaj problem na tom području oduvijek postojao, međutim ovaj put je došlo do većeg problema kako su u pitanju bili ekstremni vremenski uvjeti. Kako bi se situacija poboljšala, Dubrovački zalasci sunca su po preuzimanju koncesije nad područjem derutnu i dotrajalu cijev zamijenili novom, što je tada  bilo ulaganje od milijun i 250 tisuća kuna. Cijev je predana Vodovodu te je, kako nam je rečeno, sve izvršeno po standardima i propisima ovog gradskog društva. No, čini se kako ni to nije bilo dovoljno kako bi se riješio ponavljajući problem.

U ovom trenutku i diljem Europe ekstremne količine padalina u kratkom roku prouzročile su katastrofalne poplave, ali i smrtne slučajeve u Austriji, Češkoj i Poljskoj. Ono što se sve glasnije čuje iz brojnih stručnih krugova je činjenica kako se ekstremne poplave događaju sve češće, a oborina u kratkom vremenu je sve više. S tim činjenicama treba računati i na tom tragu planirati daljnje razvojne procese i projekte. Jedino rješenje je daljnja rekonstrukcija i razvoj sustava oborinske odvodnje koja bi mogla primiti sve te količine kiše što, očito, sada ne mogu riješiti uvijek ni postojeće cijevi koje imaju veći profil.

L. Komaić, I. Butjer Mratinović