Glavna tema posljednjih dana je svakako Zakon o fiskalizaciji, odnosno uvođenje fiskalne blagajne.

Piše: Marina Majić

Međutim, problem nastaje već u samom pojmu fiskalna blagajna. Brojni fiskalni obveznici misle da je to uređaj koji moraju nabaviti kako bi fiskalizirali svoj obrt te nepotrebno ulažu u nove kompjutere čija se cijena kreće od 3000 do 5000 kuna. Stoga je potrebno naglasiti da se ne radi o računalu, to jest uređaju. Radi se o certificiranom programu preko kojega će se odvijati prijenos podataka obveznika s Poreznom upravom. Dakle fiskalni obveznici, ukoliko posjedujute računalo staro četiri, pet godina i ono je funkcionalno te se na njega može instalirati potrebni program. Nisu vam dovoljna dodatna ulaganja u opremu.

Ovaj certifikat svi obveznici fiskalizacije mogu nabaviti u poslovnicama FINA-e ili na službenoj internetskoj stranici, a cijena certifikata iznosi 300 kuna, plus dodatnih 80 kuna ukoliko nisu registrirani u sustavu PKI, (infrastruktura javnog ključa) jer bez toga se ne može dobiti certifikat.

Kao najveći problem oko fiskalizacije brojni stručnjaci navode nedovoljnu informiranost i neupućenost, a za te propuste prozivaju Ministarstvo financija i Poreznu upravu.

Na službenim stranicama Porezne uprave mogu se pronaći tehnička objašnjenja fiskalizacije, ali ona su prvenstveno namijenjena za tehničare, a ne za ugostitelje i hotelijere koji spadaju u prvi val fiskalizacije.

Po toj logici najprije biste se trebali informatički obrazovati da biste shvatili kako radi fiskalana blagajna.

Primjera radi naveden je dio iz dokumenta Fiskalizacija - tehnička specifikacija za korisnike, koji se nalazi na službenim stranicama Porezne uprave: Proces razmjene podataka započinje u trenutku kad operater na naplatnom uređaju (blagajnik) treba izdati kupcu račun. Naplatni uređaj (ili informacijski sustav) obveznika fiskalizacije priprema podatke za račun i temeljem istih izračunava zaštitni kod izdavatelja sukladno algoritmu opisanom u poglavlju 12. Nakon toga priprema XML poruku zahtjeva i elektronički ju potpisuje s privatnim ključem aplikativnog certifikata koji je izdan obvezniku u svrhu fiskalizacije (u testnoj okolini koristi se DEMO aplikativni certifikat). Nakon toga inicira 1-way SSL komunikaciju pri čemu se poslužitelj Porezne uprave predstavlja s poslužiteljskim certifikatom cis.porezna-uprava.hr (u testnoj okolini koristi se DEMO poslužiteljski certifikat cistest.apis-it.hr). Nakon uspješno uspostavljene SSL komunikacije vrši poziv servisa.

Iako ugostitelji pozdravljaju Vladinu inicijativu da smanji udio sive ekonomije i da se uvede neki red na tržište, smatraju da je potrebno produljiti rok za uvođenje ovih mjera, jer nakon 1. siječnja, odnosno lude novogodišnje noći, ugostitelje očekuje pravi show. Od mijenjanja porezne stope na neke usluge s 25 posto na 10 posto do istovremenog uvođenja fiskalne blagajne.