Njena nacionalnost privukla je pozornost jer su i lani zabilježene teške prometne nesreće koje su skrivili državljani Albanije i Kosova. U jednom danu su tako vozači ovih nacionalnosti skrivili tri nesreće od kojih je jedna bila sa smrtnim ishodom.

LANI POGINULO DIJETE, U JEDNOM DANU SKRIVILI TRI NESREĆE

U kolovozu u mjestu Baćina, na Jadranskoj magistrali smrtno je stradao muškarac (28), državljanin Bosne i Hercegovine. Do nesreće je došlo kada je državljanin Kosova (59) izgubio nadzor nad automobilom zbog prebrze vožnje i udario u državljanina BIH koji je stajao pored automobila na makadamskom proširenju. Od posljednica udara, nesretni 28-godišnjak je stradao na mjestu tragedije. U automobilu poginuloga nalazili su se žena i dijete, no oni su, srećom, prošli bez težih ozljeda. 

Kosovar, koji je vozeći skupocjeni BMW njemačkih registarskih oznaka skrivio nesreću, sletio je u provaliju i zadobio teške tjelesne ozljede zbog kojih je prevezen u splitsku bolnicu. 

Teška nesreća dogodila se i 13. kolovoza na Jadranskoj magistrali u blizini Orašca. Smrtno je stradalo maloljetno dijete, a šest osoba je zadobilo teške tjelesne ozljede.

Nesreća se dogodila nešto prije 3:00 sata u noći kada je Albanac (33) koji je vozio automobil talijanske registracije prešao u suprotnu traku i tako izazvao lančani sudar. Udario je u automobil Nijemca, pa je dalje u nekontroliranom kretanju udario u osobno vozilo slovenskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao državljanin Kosova. Nakon sudara, vozilo njemačkih nacionalnih oznaka udarilo je u drugo vozilo, također njemačkih nacionalnih  oznaka, koje se kretalo suprotnim kolničkim trakom u pravcu Dubrovnika, a kojim je upravljao državljanin Kosova u dobi od 29 godina. 

Na mjestu događaja je smrtno stradalo dijete, putnik osobnog vozila koje je skrivilo prometnu nesreću, a još šest osoba je zadobilo teške tjelesne ozljede. Kako su izvijestili iz policije, vozači sva četiri automobila su alkotestirani i svi su testovi bili negativni.

DVIJE NESREĆE U ISTOM DANU, U JEDNOJ POGINUO ALBANAC

U kolovozu 2021. godine dogodile su se dvije teške nesreće u istom danu, u kojima su sudjelovali i teško stradali albanski državljani. U prometnoj nesreći koja se dogodila kod Velikih žala smrtno je stradao 59-godišnji državljanin Albanije. Potom je došlo i do prometne nesreće kod Solina u Župi dubrovačkoj. Teško ozlijeđen je bio također albanski državljanin.

Nažalost, to nisu jedini primjeri teških prometnih nesreća u kojima su sudjelovali albanski državljani na našim prometnicama, a najveći dio tih nesreća skrivili su upravo oni. Zbog svega navedenog, u javnosti i na društvenim mrežama u posljednje se vrijeme piše i raspravlja o tim nesrećama, uz konstatacije kako albanski državljani ubijaju ljude na našim prometnicama. Kako bismo provjerili je li to istina, odnosno prednjače li uistinu državljani Albanije u izazivanju nesreća, kontaktirali smo Policijsku upravu dubrovačko-neretvansku koja nam je dostavila brojke.

IPAK NE PREDNJAČE U IZAZIVANJU NESREĆA NA NAŠIM PROMETNICAMA

Naime, samo lani je preko naših prometnica prošlo gotovo dva milijuna vozila koji su bili u tranzitu, što je ogromna brojka! Uglavnom se tu radi o državljanima Albanije. Najveće opterećenje prometnica događa se u lipnju, kada njihovoj djeci završi škola, odnosno u kolovozu, kada također idu iz Zapadne Europe, gdje rade, u svoju domovinu. Tada se na našim prometnicama stvaraju prave kolone automobila kojima pretežno upravljaju albanski državljani.

Poanta je ta kako se promet u tim periodima, ali i općenito tijekom turističke sezone intenzivira što automatski znači i veću opasnost od prometnih nesreća. Konfiguracija magistrale je takva da je malo preticajnih mjesta, a gužve se lako stvaraju. Iako na lošem glasu, ratački pravac ipak nije 'crna točka' naših prometnica, ako se u obzir uzme broj prometnih nesreća. Prema podacima koji su nam dostavljeni iz PU DN, u dvije godine je zabilježeno ukupno šest prometnih nesreća, od čega su dvije bile s materijalnom štetom, a četiri su ozlijeđenim osobama, od čega su tri osobe lakše, a jedna je teže ozlijeđena.

Što se tiče broja poginulih u prometu, lani je na našim prometnicama stradalo osam ljudi, a pretprošle godine 13. Bez obzira na to kako je i jedna poginula osoba u prometu tragedija i loša statistika, jer bi se trebalo težiti nuli, ipak se bilježi pad. Od 758 prometnih nesreća koje su se lani dogodile na našim prometnicama, tek 21 posto su skrivili strani državljani. Među njima ne prednjače albanski državljani.

NACIONALNOSTI NE TREBA ISTICATI, ALI POSTOJE SPECIFIČNOSTI

Etički postulati novinarske struke nalažu kako kod pisanja vijesti koje spadaju u rubriku Crna kronika nacionalnosti ne bi trebalo navoditi. Jednostavno, tako se znaju stvoriti određeni stereotipi, a oni nikada nisu dobri ni korisni. Među albanskim državljanima ima sjajnih i odgovornih vozača, a ima i onih neodgovornih. Tako je i s Hrvatima, s Amerikancima, Česima, Španjolcima, Nijemcima ili Norvežanima. Svugdje ima odgovornih i neodgovornih pojedinaca. No, postoje i činjenice – jednako kao što je činjenica kako na našim prometnicama nesreće najčešće skrive hrvatski državljani.

Činjenica je kako su u prometu u tranzitu najzastupljeniji albanski državljani. Zakon velikih brojeva kaže kako će u nesrećama često sudjelovati upravo oni. Vezano uz tranzit, postoje i određene specifičnosti.

Albanski državljani voze jako dugačke rute koje traju 12 ili više sati. Rijetki su oni koji odluče negdje prespavati i odmoriti se, uglavnom se vozi 'u komadu', a stajanja su uglavnom rezervirana za kratko poći do toaleta ili nešto pojesti. Vozeći od Zapadne Europe do Albanije, prosječni vozač koji nije činio značajnije pauze će na dubrovačkoj dionici već biti prilično umoran. Dubrovčani će se sjećati nesreće u kojoj su živote izgubili otac i dvoje djece, dok su majka i još jedno njihovo dijete postali osobe s invaliditetom. Vozač iz Albanije je jednostavno zaspao za volanom i prešao u suprotnu kolničku traku. No, umor je često teško dokazati, to je subjektivni osjećaj same osobe.

Vozači na društvenim mrežama tvrde kako su često svjedoci prometne nekulture albanskih državljana gdje znaju pretjecati preko pune crte ili cijele kolone, vjerojatno u pokušaju da što prije dođu doma. Kažu kako su pukom srećom izbjegli sudare, s teškim posljedicama.

Statistika kaže kako albanski državljani ipak ne prednjače u izazivanju nesreća na dubrovačkom području, ali su nerijetko sudionici i krivci za teške nesreće sa smrtnim ishodima i teškim stradanjima. Koje je rješenje? Odgovornost prema svom i prema tuđem životu. Obavezan odmor na dugim rutama. I to vrijedi za sve vozače, nebitno kojeg su državljanstva.

Albanska državljanka je zbog trenutka neodgovornosti i bezobzirnosti ugasila dva mlada života i ostavila neizbrisiv trag u životima njihovih obitelji, prijatelja i bliskih osoba, sasvim sigurno ne na onaj način na koji je to htjela. Ali presudile su sekunde. Dovoljna je samo sekunda da zauvijek promijenite svoj ili tuđi život nagore. Nemojte to raditi! Svaku osobu koju ćete sresti u prometu netko negdje voli i čeka. I vas netko voli i čeka. Idite k' njima sigurno, a ne brzo. Svaki život je neprocjenjiv. I vaš je život neprocjenjiv! Ne uništavajte ga u nekoliko sekundi zbog nepromišljenosti i nestrpljenja. Možda ćete doći sa zakašnjenjem od dvije ure, ali ćete doći živi i zdravi, i nikoga nećete imati na duši.

Ivona Butjer Mratinović, Petra Srebrović