No, život piše romane. U trenutku kad Jane odluči doći u Hrvatsku, otac smrtno stradava u ratu i ostavlja unesrećenoj kćeri puno boli, ali i pozamašan novčani iznos. Jane sad ima 200 tisuća dolara koje je naslijedila od oca i koje želi donijeti u Hrvatsku i staviti na račun svog Marija. On pristaje, no javljaju se problemi oko procedure i papirologije. Jane ima problema s carinom, a kako ovaj novčani prijenos ne bi institucijama izgledao sumnjivo i kao pranje novca te kako ne bi ostali bez pozamašnog iznosa kojeg je Jane naslijedila, ona sad moli Marija da prvi uplati novac na račun. On to i učini. Ta svota novca još ga samo dijeli od njegove voljene Jane koja stiže k' njemu, od vjenčanja i naposljetku velikog iznosa novca koji će im pomoći da žive sretno i u ljubavi do kraja života. No, Jane stalno ima nove probleme i svako malo traži Marija da uplati poneku svotu jer samo još ta nedostaje kako bi mogla prenijeti novac na njegov račun i doći k' njemu. Mariju cijela priča postaje sumnjiva, prijavljuje je policiji i naposljetku doznaje kako Jane nikada nije postojala i kako se iza ekrana krio kriminalac koji ga je upravo prevario za veću svotu novca.

ZVALI STARIJE LJUDE I PREDSTAVLJALI SE KAO POLICIJA

Ovaj slučaj je samo jedan od primjera sve češćih internetskih prijevara kojima Policijska uprava dubrovačko-neretvanska svjedoči u posljednje vrijeme. Iako se predstavljaju kao odvjetnici, liječnici, vojnici, žene iz snova, oni su kibernetički prevaranti koji koriste vrlo suptilne i dobro uvježbane trikove i obećanja kako bi od svojih žrtava dobili vrijedne podatke ili novac. Meta su obično starije ili usamljene osobe, a dopisivanja znaju trajati mjesecima. No, nisu sve te prijevare nužno romantične.

Na području naše županije zabilježeni su i slučajevi u kojima bi prevaranti slali poruke e-mailom putem kojih svoje žrtve navode na dijeljenje osobnih, financijskih i sigurnosnih podataka. Takve se prevare nazivaju 'phishingom' što je varijanta engleske riječi za 'ribanje'. Prevaranti pošalju identičnu poruku na e-mail adrese velikog broja ljudi ili na njihove brojeve telefona i onda čekaju tko će se od njih 'uloviti na mamac', tko će otkriti informacije vezane uz svoje bankovne račune, brojeve kartica… Zanimljivo je i to kako 'phishing' zakonom nije kažnjiv ako se dogodilo samo dopisivanje ili ako je poruka samo zaprimljena, nego jedino u slučaju ako je osoba nasjela i ako je materijalno oštećena.

Osim pisanim putem preko elektroničke pošte, prevare su izvršavane i putem poziva, bilo telefonom ili putem aplikacija poput WhatsAppa.

Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj tako su prijavljeni slučajevi u kojima su prevaranti zvali osobe, mahom starije životne dobi, i predstavljali se kao službene osobe, često kao policijski službenici. Svojim su žrtvama preko telefona govorili kako imaju informacije kako im netko krade novac s bankovnih računa te kako je važno da surađuju i da što hitnije podignu novac s računa, kako bi ga zaštitili. Potom su tražili i da osobi koju će poslati k' njima predaju taj novac u cilju daljnjeg istraživanja.

NISTE SIGURNI NI KADA PRODAJETE,  A TO SU I NAJČEŠĆE PRIJEVARE!

Kibernetički kriminalci vrebaju i kada prodajete putem interneta, pa čak i na nekim provjerenim stranicama poput Njuškala. Naravno, nije problem u stranici nego u ekipi koja na njoj zna vrebati. Ljudi su obično skeptični kada trebaju nešto kupiti i boje se kako će biti nasamareni, ali su takvi slučajevi mogući i onda kada nešto prodajete.

Kako nam objašnjavaju u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj, sve počinje tako što prevarant putem mobilne aplikacije, dakle Vibera, WhatsAppa, Telegrama i sličnih, pošalje poruku oko oglasa koji je osoba postavila na neku stranicu. Obično kaže kako je zainteresiran za kupnju, no kako radi s dostavnim službama poput GLS-a, DPD-a, Hrvatske pošte. Potom šalje lažni obrazac na kojem stoji logo neke od relevantnih dostavnih službi i traži podatke, među kojima su i oni koji se odnose na bankovnu karticu, pa i troznamenkasti broj koji se nalazi na poleđini kartice tj. CVV kod kojeg zaista ne bi trebalo dijeliti ni unositi na neprovjerenim mjestima.

Međutim, dostavne službe ne rade na takav način i nikada od svojih klijenata ne traže bankovne podatke. Ovdje je riječ o prevarantima koji račune svojih žrtava 'očiste' za maksimalni dopušteni iznos. Ovakve prevare su zabilježene i kod oglasa koji se postavljaju na društvenim mrežama, primjerice na Facebooku, ali i Marketplaceu i slično.

U Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj bilježe najviše takvih prijevara, čak dvije do tri tjedno! Ti su prevaranti obično jako samouvjereni, a o tome najbolje govori činjenica kako je u Beogradu pao jedan takav call centar koji je imao 15-ak do 20 članova i sjedište u neposrednoj blizini tamošnjeg ravnateljstva policije. Obično su takve prijevare dolazile s ukrajinskog područja, no taj se trend, izbivanjem rata, promijenio. No, i dalje se tu radi o prevarantima s jugoistočnog odnosno istočnog europskog područja.

OSOBA MISLILA DA ULAŽE U KRIPTOVALUTE PA OSTALA BEZ VIŠE OD MILIJUN EURA

Brojni maštaju o lakoj i brzoj zaradi, no to je u naravi jako teško ostvarivo. Za svaku kunu, ili po novome euro, treba se itekako pomučiti. No, mnogi prevaranti nude brza rješenja za bogaćenje preko noći. Kad je riječ o prevarama vezanima uz ulaganja u kriptovalute, one nisu najčešće, ali se obično radi o zaista velikim svotama novca za koje su žrtve prevarene. Kako nam kažu iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, baš je nedavno zabilježen slučaj u kojem je osoba ostala bez više od 10 tisuća eura! Rekord je, nažalost, puno veći. Naime, jedna je osoba s našeg područja prevarena za iznos veći od milijun eura!

Kako to izgleda na djelu? Kriminalci obično žrtve kontaktiraju s pozivnih brojeva +44, odnosno brojeva iz Velike Britanije, a u posljednje vrijeme vrlo često i s domaćeg pozivnog broja. No, to ne znači kako prevaranti zaista zovu s tog područja, nego obično koriste različite alate kako bi prikrili svoj broj i lokaciju. Prevaranti, nakon što pridobiju povjerenje osobe, otvaraju račun na njeno ime u kriptomjenjačnici koja se može nalaziti bilo gdje na svijetu. Račun zaista postoji i osoba zaista ulaže pravi novac. No, uz to, od žrtve se također traži instaliranje aplikacija poput Anydeska ili Team Viewera. One znaju biti jako korisne kada imate posla s ljudima kojima vjerujete, no s prevarantima je drugačija priča. Naime, te aplikacije omogućuju kontrolu nad vašim računalom. U nekom trenutku, prevarant odluči spojiti se na računalo žrtve, ući u njen račun i otuđiti novac koji je dotad uložen.

To je prva opcija, ali postoji i druga koja je još opasnija. U toj verziji, prevarant otvara račun, a od žrtava se traži i instaliranje različitih lažnih platformi koje prikazuju lažne podatke o ostvarenoj zaradi u svijetu kriptovaluta. Dakle, žrtva gleda u podatke o svojoj zaradi koja je zapravo fiktivna. Tako žrtve 'navlače' na daljnja ulaganja na lažnim stranicama u kojima ostaju prevarene za velike svote novca. Takve lažne stranice se često gase kada ljudima postanu sumnjive, a potom se otvaraju nove, no obično su dizajnom osmišljene na način da izgledaju kao da su relevantne i sigurne. Preko dviju najpoznatijih lažnih stranica, Soltex i Webtrader, prošli su milijuni eura i 'guglanjem' tj. nekom osnovnom provjerom se lako dođe do tih podataka i upozorenja.

Ulaganjem preko lažnih kripto stranica, žrtva ostaje bez velikog iznosa novca, a čak ni to ne mora biti kraj. Znalo bi se događati da je nakon prevare kontaktira druga ekipa prevaranata iz istog call centra i kaže kako su upoznati s time kako je prevarena te kako se oni bave privatnim istragama. Uvjeravaju osobu kako joj mogu vratiti novac, ali kako rade za proviziju i kako je potrebno uplatiti određeni iznos novca kako bi joj izgubljeno bilo vraćeno. Naravno, opet je riječ o prevari i osoba ostaje i bez tog novca. Obično tu nema milosti, čak i onda kada se osobe žale kako su ostale bez posljednjeg novca za lijek ili za nešto što im je od životne važnosti. Prevaranti se i dalje lažno predstavljaju i uvjeravaju žrtve na daljnje uplate.

Iz policije upozoravaju kako bi svi oni koji žele ulagati u svijet kriptovaluta, ali i ako žele izvršiti neka druga ulaganja, obavezno trebali provjeriti jesu li društva koja nude pomoć stvarna, koje usluge nude, imaju li dozvolu za poslovanje na području Hrvatske te bi se trebali dobro posavjetovati sa stručnim osobama prije svakog ulaganja u kojem se obećava brza i velika zarada.

SVI SU NA UDARU

U cilju prevencije računalnih prijevara policija je od prošle godine započela s preventivnom kampanjom naziva „Web heroj“ pod sloganom „Ulovi lika s weba koji tvoje eure vreba“. Kampanja se provodi kako bi se što većem broju građana približila važnost znanja o pojavnim oblicima kibernetičkog kriminala, opasnostima te mjerama prevencije i zaštite. Kampanja „Web heroj“ je ponajviše usmjerena na tri ciljane skupine: opću populaciju građana, poslovne subjekte te djecu, a edukaciju provode policijski službenici.

Više o samoj kampanji može se pronaći na web stranici webheroj.hr ili na stranicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, a upravo provođenje kampanje bio je povod za razgovor svoditelj Kriminalističko – obavještajnog odjela u Službi kriminalističke policije Mariom Martinovićem.

On govori kako je slučajeva internetskih prijevara sve više, a to je samo jedan segment posla kojim se ovaj Odjel bavi. Kako kaže, građani su prošle godine Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj prijavili oko 60-ak takvih slučajeva, a primjetno je da taj broj stalno raste, dok veliki broj takvih kaznenih djela ostaje neprijavljen jer se žrtve srame zbog činjenice da su nasamarene ili se radi o manjim novčanim iznosima koji im nisu važni. Stoga je statistički broj tih prevara sasvim sigurno puno veći.

No, bez obzira o kolikom iznosu je riječ, je li on minimalan ili se pak radi o višemilijunskim iznosima, prijevare je potrebno prijaviti, pa i zbog svih onih potencijalnih žrtava koje bi mogle biti prevarene u budućnosti. Kibernetički kriminal je naša stvarnost te svatko, u trenutku nepažnje ili lakovjernosti, može postati žrtva.

„Ciljna grupa ovih prijevara su osobe svih profesija, godišta, obrazovanja i prihoda. Ne postoje grupe ljudi koje su podložnije postati žrtve ovih prijevara – svatko od nas u nekom trenutku može postati laka meta. Ipak, ako ćemo raditi detaljan profil žrtve ovakvih kaznenih djela, možemo reći da su idealne osobe starije životne dobi, i još k' tome koje se tek upoznaju s internetom“, tvrdi Martinović.

PREVARANTI OBIČNO U INOZEMSTVU

S pojavom i popularizacijom interneta, promijenio se i način na koje se prijevare ostvaruju. Prije su žrtve nerijetko znale kako njihov prevarant izgleda, no danas se sve odvija virtualno i na daljinu. Naime, one nikada ne vide svoje prevarante koji su obično od njih udaljeni stotinama, pa i tisućama kilometara, u nekim drugim državama, čak i na drugim krajevima svijeta. Stoga je i razrješenje ovakvih slučajeva nešto izazovnije, no ne treba zbog toga odustajati od prijava. Svakako, najbolji način je spriječiti katastrofu, a to znači educirati se i biti oprezan prema nepoznatim osobama koje od vas traže osobne, bankovne ili bilo koje druge podatke pomoću kojih bi vas mogle financijski oštetiti.

„Razriješenost ovakve vrste kaznenih djela oscilira i u prosjeku je kao i kod drugih zemalja EU. Naime kibernetički kriminalci koriste vrlo profinjene trikove i obećanja kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne informacijske podatke. Od pretvaranja da su voditelji raznih organizacija do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu ili da preko njih možete ostvariti laku zaradu. Taktike koje pri tom koriste su sve inovativnije i jako ih je teško otkriti. Stoga treba biti sumnjičav prema svima onima koji od vas traže novac ili bankovne podatke. Svakako dosadašnja iskustva ukazuju kako se počinitelji uglavnom ne nalaze na području RH, što otežava kriminalističko istraživanje, zahtjeva suradnju putem Službe za međunarodnu policijsku suradnju ili pak putem Zahtjeva za međunarodnu pomoć koji je instrument kojim se po procjeni opravdanosti koristi Državno odvjetništvo. Naposljetku, čest je slučaj da, kada se i dođe do konkretnih podataka, u nemalom broju situacija proizađe da nije riječ o počinitelju nego o oštećenoj osobi kojoj je netko došao u posjed osobne ili druge isprave i istom se služi za počinjenje kaznenih djela. Najdjelotvornije  je svakako konstantno upozoravati građane na najnovije prijevarne oblike, odnosno djelovati preventivno“, tvrdi Martinović.

KAKO SE ZAŠTITITI?

Bez obzira na opasnosti koje na njemu vrebaju i na prevarante, ne treba odmah 'ocrniti' Internet. On je olakšao komunikaciju i učinio je povoljnijom, olakšao je kupovinu, ali i posao. I zbog brojnih benefita je putem njega potrebno i dalje komunicirati, kupovati i raditi, samo je potrebno biti na oprezu.

Kako savjetuje Martinović, nikada ne unosite svoje osobne podatke na web stranicu ako niste sigurni da je verificirana!

Nemojte davati podatke o svom bankovnom  računu putem telefona nikome, s obzirom na to da banke i drugi pružatelji platnih usluga putem interneta nikad te podatke ne traže u telefonskom kontaktu.

„Imali smo situaciju u kojoj su prevaranti zvali građane i predstavljali se kao Porezna uprava. Tražili su bankovne podatke, pa i od ljudi koji ne rade, kako bi dobili povrat poreza. Treba biti jako oprezan oko ostavljanja takvih podataka putem telefona. Često oni koriste prigodu, recimo u ovom slučaju razdoblje povrata poreza. I vrlo često požuruju žrtvu i plaše je kako će u protivnom ostati bez novca, kako ne bi imala vremena razmisliti i otkriti kako je riječ o prevari“, izjavio je Martinović.

Nadalje savjetuje - ne odgovarajte, ne 'klikajte' na linkove i ne otvarajte nikakve datoteke u spam porukama. Ne pozivajte nikakve brojeve iz spam e-poruka. Nemojte koristiti softvere koji za vas popunjavaju određene obrasce na računalu.

Martinović upozorava kako je važno provjeriti vjerodostojnost stranica prilikom kupovine, ali i ulaganja, primjerice u kriptovalute, gdje žrtve znaju ostati bez velikih svoga novca ako je riječ o lažnim stranicama.

„Najbolje se prije bilo kakvih ulaganja raspitati odnosno istraživati. Obično takve stranice imaju jako negativne komentare u kojima korisnici pišu kako su imali loša iskustva te su loše ocijenjene, što se lako može pronaći korištenjem google tražilice. Potrebno je biti sumnjičav prema svim ponudama koje nude nerealno visoke prinose u vrlo kratkom razdoblju. To je prvi i najočigledniji znak da se radi o prijevarnim namjerama. Jedan od znakova je svakako i taj ako stranica, osim što je nepoznata, ima isključivo mogućnost plaćanja kartičnim putem. Osim loših komentara, zanimljivo je i to kako ovakve stranice uobičajeno nemaju dugu povijest na Internetu nego se otvaraju isključivo za prijevare i potom vrlo brzo, nakon nekolicine oštećenih, gase odnosno uklanjaju s Interneta. Veći je problem što se bezbroj sličnih otvara odmah. Za bilo kakve investicije, primjerice kriptovalute, najvažnije je obratiti pozornost na to radi li se o registriranoj tvrtki, a prilikom Internet kupnji preporučili bismo stranice koje su poznate i koje prodaju provjerene brendove, koje imaju povijest postojanja i koje nisu tvrtke iz 'egzotičnih zemalja'“, objašnjava Martinović.

Naglašava i kako je preventivno poželjno imati i račun koji bi se koristio samo za Internet kupovinu, na koji  bi se položio samo novac koji odgovara iznosu za određenu kupnju. U tom slučaju, čak i ako se kompromitiraju povjerljivi podatci, šteta će svakako biti manja nego što je slučaj kada nestane cjelokupan iznos s računa.

No, čini se kako se većina tih prevara vrši na dva glavna načina – ili prevaranti navedu žrtvu da uplaćuje novac ili da im dostavi svoje podatke vezane uz karticu nakon čega karticu zloupotrijebe.

„Budite sumnjičavi, dobro se informirajte i potražite nepristrani financijski savjet prije nego što nekom date ili uložite novac. Tijekom komunikacije potrebno je svakako izbjeći dostavljanje povjerljivih osobnih podataka, fotografija osobnih isprava, bankovnih kartica, slanje jednokratnih zaporki aplikacija internetskog bankarstva, kao i dijeljenje drugih podataka vezanih za autorizaciju bankovnih transakcija“, savjetuje Martinović.

I imajte na umu one dobre stare životne mudrosti – nema kruha bez motike pa ne nasjedajte na priče o brzoj zaradi bez puno rada i truda. I, naravno, slobodno se zaljubljujte i preko interneta. Ali sve dok se ne spominje slanje novca, bankovnih računa i sličnih podataka. Naime, onaj tko vas voli, voljet će vas i bez da od vas traži pare.