Dubrovčane je 15. kolovoza potresla vijest o strašnoj prometnoj nesreći u 5,50 sati u mjestu Soline, gdje je život izgubila vozačica taksija, Anđelka Radoš. Do prometne nesreće je došlo kada je 40-godišnji Kosovar, u automobilu slovenskih tablica, prešao u suprotnu traku i udario u automobil koji je vozila Radoš. U nesreći je ozlijeđeno i dvoje Poljaka koje je Radoš vozila, ozlijeđen je i muškarac koji je uzrokovao prometnu nesreću, te putnici iz njegovog vozila, također državljani Kosova, njih troje od kojih jedno dijete.

To je samo jedna u nizu prometnih nesreća koja je zabilježena ovog ljeta na dubrovačkom području, u kojima krivnju najčešće snose državljani Albanije i Kosova. Ova je nesreća za posljedicu imala tragičan gubitak života, stoga je bila kap koja je prelila čašu stanovnicima hrvatskog juga. Vožnju po magistrali se sada naziva 'ruskim ruletom', a brojni profesionalni vozači odbijaju voziti u ranim jutarnjim satima, jer tada gužve nema, ceste su čiste i prohodne, a vozači iz spomenutih zemalja divljaju na cesti.

MINISTARSTVO ŠUTI

O svemu smo pitali i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Tražili smo ih odgovore od resornog ministra na probleme koje muče Dubrovčane desetljećima, koji ostaju 'samo problemi juga', zaboravljeni od svih onih čiji životi nisu ugroženi u prometu oko Dubrovnika.

„Je li ministar Butković, odnosno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture upoznato s činjenicom kako na jugu Hrvatske postoji konstantni strah od izlaska na magistralu u najprometnijim vikendima srpnja i kolovoza, kada brojni vozači u tranzitu prema/iz Albanije i Kosova prolaze cestom D8, često vozeći neispavani, bez stajanja, pretječući na nepreglednim pravcima, prelazeći preko punih crta u kolonama i slično? Svake godine nekoliko puta dogode se prometne nesreće sa smrtnim posljedicama, koje mahom izazivaju vozači albanske i kosovske nacionalnosti, u automobilima EU registarskih oznaka. Što Ministarstvo radi ili će raditi kako bi povećalo sigurnost prometa na cesti D8 od Ploča do Crne Gore? Što se trenutno događa s projektom brze ceste i kada ga Dubrovčani konačno mogu očekivati realiziranog?“, sve smo to pitali Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, i ostali bez odgovora. Iz Ministarstva niti slova.

Osim Dubrovačkog dnevnika, Ministarstvu su pisali i brojni građani Dubrovnika, potaknuti apelom Humanitarnog udruženja taksi i uber vozača Dubrovnika. Tražili su hitna rješenja prometa na jugu Hrvatske, ali i oni su ostali bez odgovora.

„Želimo postaviti važno pitanje odgovornima, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini: do kada planirate ignorirati problem koji albanski gastarbajteri uzrokuju na našim cestama? Koliko dugo ćete dozvoljavati da naši kolege i sugrađani ginu na ulicama zbog nesavjesne vožnje onih koji, čini se, nisu čuli za pojam odmora? Rješenja postoje, ali zašto ih ne implementirate? Ta cesta je stara 60 godina, koliko vam vremena treba da izgradite dionicu autoputa ili brze ceste za ove vozače u tranzitu? Izvadite statistiku i objavite koliko je prometnih nesreća prouzročilo nespavanje albanskih gastarbajtera i koliko su nevinih života oduzeli proteklih godina. Koliko još majki mora poginuti na ovim cestama? Koliko još djece mora prerano ostati bez roditelja?“, pisali su dubrovački taksisti i brojni drugi Dubrovčani Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. U znak prosvjeda zbog opasnih situacija u prometu, ali i u znak pijeteta prema obitelji prerano preminule kolegice, u vrijeme sprovoda su ugasili svoje aplikacije, parkirali automobile i nisu pružali autotaksi usluge.

ALBANIJA  ŠUTI

Nakon što je iz Ministarstva ‘zagrmila’ tišina, Dubrovački dnevnik je pisao i albanskom ministru vanjskih poslova, Igliju Hasaniju, s molbom da svojim sugrađanima pošalje poruku i pozove ih na odgovorno ponašanje u prometu, posebno na dionici od Ploča do Karasovića.

„Molimo vas da pošaljete poruku svojim sugrađanima koji u ljetnim mjesecima putuju u svoju domovinu – Albaniju, prolaze jugom Hrvatske i prečesto uzrokuju prometne nesreće. Poznat je problem višesatne vožnje bez zaustavljanja i nedovoljnog sna, što stvara strah među lokalnim stanovništvom. Ruta kojom se kreću je D8, koja prolazi pored brojnih manjih mjesta. Samo ove godine bilo je mnogo nesreća u kojima su sudjelovali Albanci, od kojih je jedna završila tragično - dvoje mladih poginulo je na predjelu Ratac (D8), kod Dubrovnika. Želimo dati svoj doprinos u pokušaju da naš rodni grad i državu učinimo sigurnijim mjestom za naše građane, kao i za one koji prolaze ovim područjem, stoga vas molimo da pošaljete poruku vašim državljanima, potaknite ih da prave pauze u vožnji i da poštuju prometna pravila“, pisali smo albanskom ministru Hasaniju, i ostali bez odgovora.

KOSOVO ŠUTI

Istu smo poruku uputili i Doniki Gërvalli-Schwarz, kosovskoj ministrici vanjskih poslova. Naveli smo i tragičnu nesreću u kojoj je poginula Anđelka Radoš, a skrivio ju je državljanin Kosova. I od nje smo zatražili da se obrati svojim sunarodnjacima, i da pokušamo zajedničkim naporima učiniti D8 sigurnijom za sve nacije. Kosovska ministrica također je odabrala šutati, baš kao i njeni kolege iz Albanije i Hrvatske. Iz njihovih kabineta nije izašao čak niti izraz sućuti prema obitelji poginule.

Šutnja koja dolazi iz svih odgovornih 'kabineta' pokazuje koliko je ovaj problem neprepoznat dalje od hrvatskog juga. Nitko od odgovornih nije dao makar obećanje kako će se brza cesta 'pogurati', kako će se staviti na prvo mjesto liste prioriteta, nije na ceste poslan veći broj policajaca, nisu pooštrene kazne za divljanja na cesti, nisu osmišljena odmorišta na kritičnim dionicama, nije poslana niti jedna poruka utjehe građanima koji su u strahu. Ta šutnja pokazuje i kako s razlogom magistrala ostaje cesta straha.