Međutim, malo se tada govorilo o još jednom, iznimno važnom vitaminu, a to je vitamin D. Kolika je njegova važnost, najbolje pokazuje činjenica da je njegov najveći izvor sunčeva svjetlost. A bez Sunca, na Zemlji ne bi bilo života. Najveći dio potrebnih doza vitamina D, čovjek dobiva putem sunčeve svjetlosti, a manji postotak može dobiti iz hrane. Namirnice koja obiluju vitaminom D su masna riba poput lososa ili skuše, gljive, žumanjak, govedina i svinjetina.

DANAŠNJA MLADOST MANJE BORAVI NA SUNCU OD NJIHOVIH RODITELJA

I dok se prije 20, 30 ili 50 godina govorilo gotovo samo i isključivo o problemima koje može izazvati deficit vitamina C, danas je sve više studija koje dovode brojne ozbiljne bolesti i stanja u korelaciju s nedostatkom vitamina D. Iako se najčešće koristi izraz 'vitamin D', zapravo postoje dva oblika tog vitamina; D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol) koji ima veću bioraspoloživost. Zanimljivo je i to kako vitamin D zapravo udovoljava kriterijima hormona. Vitamin D je prohormon s nekoliko aktivnih metabolita koji djeluju kao hormoni. 

Ono što je sigurno jest to kako je vitamin D neophodan za dobro zdravlje čovjeka i za njegov snažan imunitet. No, moderan način života 'odsjekao' je ljude od sunca i prirode. Prosječna osoba danas puno više vremena provodi u zatvorenom prostoru, pod umjetnim svjetlima i pred ekranima, nego što je to recimo činio njegov nono koji je puno više vremena provodio, primjerice, na suncu u baštini. Današnja djeca manje se igraju vanka u odnosu na njihove roditelje, none i djedove kad su bili njihovih godina. Općenito su ulice i javni prostori prazniji nego što je to prije bilo slučaj. Dok su danas kompjuteri, televizije i mobiteli glavni izbor za kraćenje slobodnog vremena, prije su to bile aktivnosti koje su često uključivala druženja vanka, pod suncem.

Moderan čovjek danas puno radi, često za kompjutorom, često u zatvorenom prostoru i na kraju dana mu vrlo često nedostaje vitamina D jer je nedovoljno izložen sunčevoj svjetlosti. Puno je tu naškodila i propaganda koja je generalno poručivala kako od sunca treba bježati. Istina je kako se ne treba izlagati jakom, podnevnom suncu tijekom ljetnih mjeseci i kako je potrebno zaštititi kožu odgovarajućim kremama sa zaštitnim faktorom prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti, ali generalno izbjegavanje sunca i stalni boravak u zatvorenim prostorijama mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema uslijed nedostatka vitamina D koji uistinu – život znači.

DR. TEŠANOVIĆ: VITAMIN D IGRA VAŽNU ULOGU KOD IMUNITETA, KOSTIJU, ALI I ŠTITNJAČE!

„Vitamin D danas je predmet velikog interesa i temeljem istraživanja svakim danom se utvrđuju novi učinci koje on ima na ljudsko zdravlje pa ga više ni ne smatramo vitaminom nego hormonom, što dovoljno govori o tome koliko je važan“, govori dr. Sandi Tešanović, specijalist interne medicine i subspecijalist endokrinologije i dijabetologije, vlasnica poliklinike Hygea.

Kako kaže, prva uloga je ona koju ima u metabolizmu s obzirom na to kako povećava absorpciju kalcija i osigurava dovoljne količine organizmu. Vitamin D igra vrlo važnu ulogu i kod izgradnje kosti u ranijim godinama, a kasnije, tijekom menopauze, generalno poboljšava njenu strukturu. Dr. Tešanović napominje kako istraživanja pokazuju kako nedostatak vitamina D može imati značajan utjecaj na rad štitnjače, što je još uvijek predmet niza ispitivanja, a značajan je i kod imunološkog odgovora organizma.

HAŠIMOTO I NEDOSTATAK VITAMINA D IDU 'RUKU POD RUKU'

Medicinska istraživanja o povezanosti vitamina D i ljudskog zdravlja u posljednja su dva desetljeća doslovno 'eksplodirala', a prvenstveno kad je riječ o funkcioniranju štitnjače. Rezultati tih studija su pokazali kako su pacijenti s hipotireozom, dakle smanjenom funkcijom štitne žlijezde, patili od niskih razina vitamina D i kalcija. Najčešći uzrok ovog stanja je Hashimoto tiroditis ili Hashimotova bolest štitnjače, a istraživanja su pokazala kako ovi bolesnici uglavnom imaju smanjene razina vitamina D.

Portal Štitnjača.hr lijepo je objasnio kako vitamin D utječe na funkciju štitnjače. Naime, koža iz kolesterola pod utjecajem UVB zraka proizvodi D3 – kolekalciferol – osnovnu formu D3 vitamina. Taj D3 se u jetri transformira u kalcifediol, a zatim se u bubrezima pretvara u aktivnu formu D3 vitamina – kalcitriol. Kalcitriol nije ništa drugo nego Rocaltrol koji se propisuje nakon operacije štitne žlijezde i paratiroida zbog naglog pada ioniziranog kalcija u krvi.

SVE VIŠE STUDIJA POKAZUJE POVEZANOST IZMEĐU NEDOSTATKA VITAMINA D I PCOSA

Utjecaj vitamina D na endokrini sustav čovjeka najbolje je vidljiv na primjeru štitne žlijezde, no sve se češće povezuje i sa spolnim hormonima koje luče jajnici. Prethodna istraživanja pokazala su kako postoji moguća veza i između razvoja metaboličkog sindroma, visokog krvnog tlaka, inzulinske rezistencije i pretilosti, koji su često povezani s PCOS-om (sindromom policističnih jajnika). Zaključeno je i kako nedostatak vitamina D može biti dodatni čimbenik rizika za razvoj PCOS-a pa se tim ženama savjetuje uzimati dodatke koji sadrže vitamin D kako bi smanjile taj rizik.

Međutim, autori studija napominju kako će ovu poveznicu tek trebati dodatno istražiti u kontekstu hormonalne neravnoteže kod žena s PCOS-om, koji može biti uzročnik pojačane dlakavosti, masne kose i kože, akni, dijabetesa, prekomjerne tjelesne težine, neredovitih menstrualnih ciklusa, izostanka ovulacije, a onda posljedično i neplodnosti.

ISTRAŽUJE SE I UČINAK NA LIJEČENJE DEPRESIJE

Svjetska zdravstvena organizacija predvidjela je kako će do 2030. godine depresija postati vodeća bolest današnjice. Za sve one koji preporučuju liječenje od depresije 'motikom i lopatama', vrijedi spomenuti kako ovaj poremećaj treba uzeti itekako za ozbiljno. Umjesto stigmatizacije, sve se više govori o tom problemu. Depresija nije negativno razmišljanje uslijed viška slobodnog vremena, ona još češće pogađa one kojima su dnevni rasporedi pretrpani, što je čest slučaj u današnjem vremenu. Depresija se, uz osjećaj beznađa i besmislenosti, snažnu potištenost i plačljivost te epizode tjeskobe, i uz nemogućnost uživanja u svemu onome što je osobu prije ispunjalo, zabavljalo i veselilo, očituje i kroz probleme koji se očituju i na fizičkom nivou. Često to mogu biti neobjašnjivi bolovi, a još češće konstantna iscrpljenost i umor koji osobi onemogućuju svakodnevno funkcioniranje jer i najmanji dnevni napori poput tuširanja ili spremanja obroka postaju veliki tjelesni izazov.

Ne čudi što se i u ovom kontekstu istražuje utjecaj vitamina D. Nije tajna kako hormoni uvelike diktiraju psihička stanja čovjeka i njegova raspoloženja. Uostalom, i depresivni te anksiozni poremećaji su rezultat disbalansa kemije u organizmu, prije svega hormona sreće, i divljanja hormona stresa. Kako je i vitamin D zapravo hormon, sasvim je za očekivati kako bi i on mogao imati utjecaj na ljudsko raspoloženje, a sve je više novih studija koje nalaze poveznice između nedostatka vitamina D i depresije.

Tako je prije dvije godine objavljena velika studija koja sugerira kako uzimanje dodataka vitamina D može ublažiti simptome depresije kod ljudi kojima je ona dijagnosticirana, čime se otvorila mogućnost eventualnog novog načina liječenja tog mentalnog poremećaja u perspektivi. Poznato je kako vitamin D pomaže regulirati brojne funkcije u središnjem živčanom sustavu, a ranije studije provedene na životinjama su pokazale kako ovaj vitamin-hormon može doprinijeti kemijskoj ravnoteži u mozgu. Upravo bi to moglo biti objašnjenje povezanosti između vitamina D i mentalnog zdravlja.

Velika analiza koja je objavljena u znanstvenom časopisu Critical Reviews in Food Science and Nutrition obuhvatila je više od 50 tisuća sudionika, s depresijom i bez nje, a koje su uzimale dodatke s vitaminom D ili placebo. Rezultati su pokazali kako su sudionici s depresijom koji su pili vitamin D bilježili poboljšanje stanja svog mentalnog zdravlja, za razliku od onih koji su imali depresiju, a uzimali su placebo.

KAKO DEFICIT MOŽE NAŠTETITI DJECI I TRUDNICAMA?

Nedostatak vitamina D može naštetiti i dječjem zdravlju jer je dokazana njegova veza s rahitisom kod djece, bolesti kod koje kosti slabe te postaju deformirane i bolne. Kod tinejdžera, deficit će izazvati osteomalaciju, poremećaj bolova u kostima i slabosti mišića.

Uz to, manjak vitamina D u organizmu kod trudnica može izazvati trudnički dijabetes, kao i preeklampsiju tj. visok krvni tlak. Preeklampsija se i danas smatra najopasnijom komplikacijom u trudnoći.

VIŠE OD 50 POSTO POPULACIJE PATI OD NEDOSTATKA VITAMINA D

Procjenjuje se kako više od 50 posto svjetske populacije ima nedostatak vitamina D, a većina ljudi za to ni ne zna. Koncentracije vitamina D posebno padaju zimi, kada je manje sunčeve svjetlosti i kada se ljudi uopće manje izlažu suncu, a utjecaj imaju i čimbenici poput zagađenja zraka i povrh svega – načina života.

Puno rjeđi su oni koji u svom organizmu imaju višak vitamina D, no i ta stanja su moguća, stoga treba biti oprezan pri konzumaciji suplemenata.

Zanimljivo je kako proizvodnja vitamina D u organizmu ovisi o mnogim čimbenicima, primjerice dobu dana, godišnjem dobu, geografskom položaju i tipu kože. Tako će tamnija koža stvarati manje vitamina D od svjetlije, a u organizmu mlađih osoba će se više stvarati nego u onom starije osobe.

Pretilost je povezana s manjkom vitamina D, ali i pothranjenost, zatajenje bubrega i jetre jer onda tijelo ne može adekvatno obraditi vitamin D, nasljedne pretpostavke, a kod upalne bolesti crijeva, celijakije, cistične fibroze i sličnih stanja moguća je slabija apsorpcija.

NA SUNCE TREBA, ALI PAMETNO

Jedan od prvenstvenih uzroka deficita je izbjegavanje sunca, kao najvećeg izvora vitamina D. Međutim, izlagati se treba pametno i oprezno, kako zbog štetnih UV zraka ne bi došlo do štete umjesto koristi.

„Danas je jako važno koristiti kreme sa zaštitnim faktorima kako bismo se zaštitili od melanoma odnosno karcinoma kože, a one donekle priječe stvaranje vitamina D u koži. Naime, najveći dio vitamina D u organizmu primamo od sunca, oko 80 posto, a tek manji dio iz namirnica koje konzumiramo, a koje obiluju vitaminom D. Danas većina ljudi sasvim sigurno bilježi nedostatak vitamina D. U Dubrovniku imamo laboratorij putem kojeg se može provjeriti razina vitamina D u organizmu, no ta je usluga skupa i ne treba je zloupotrebljavati, ali svakako je treba racionalno koristiti“, kazala je dr. Tešanović.

POMAŽU LI UOPĆE SUPLEMENTI?

O važnosti vitamina D i ozbiljnim posljedicama koje njegov deficit može izazvati sve se više govori, raspravlja, piše, čita i istražuje. Mnogi u svemu tome, bez prethodnog utvrđivanja pate li zaista od deficita ili se radi o nekom drugom stanju, kupuju suplemente s vitaminom D. No, studije se bave pitanjem koliko suplementi zaista mogu pomoći kod ozbiljnih nedostataka ovog vitamina. O ovome je na društvenim mrežama već pisao Gordan Lauc, poznati hrvatski biokemičar i molekularni biolog.

„Brojna istraživanja su pokazala da je niska razina vitamina D povezana s rizikom brojnih bolesti, no taj rizik ne možete smanjiti uzimanjem suplemenata s vitaminom D. Ako želite smanjiti rizik bolesti, morate razinu vitamina D podići na neki drugi način, prvenstveno izlaganjem suncu (za riblje ulje i sl. ne postoji dovoljno istraživanja da bismo bili sigurni). Osim za vrlo mali broj ljudi za koje postoje jasni dokazi da imaju neki problem, suplementacija vitaminom D pomaže jedino kao placebo efekt. Uzimanjem suplemenata vitamina D pomažete samo onima koji vam ih prodaju (govorim o odraslima, za djecu možda nije tako)“, objavio je Lauc, pozivajući se, među ostalim, i na napis koji je izašao u uglednom popularnoznanstvenom časopisu Scientific American.

No, ono što sasvim sigurno pomaže je – sunce. Stigli su lijepi, proljetni dani, sunce još uvijek nije prejako (kada to postane, važno se zaštititi i izbjegavati izlaganje kada je ono najače). Provodite slobodno vrijeme na otvorenom. Sad već postoji dovoljno znanstvenih pokazatelja kako ćete na ovaj jednostavan način ublažiti neke stare tegobe, a možda i spriječiti neke nove. O koristi vitamina D za ljudsko tijelo sasvim sigurno će se u narednom vremenu još više istraživati, a brojni benefiti će tek biti dokazani.