Dakle, ako u supermarketu postoji hrana koju biste trebali izbjegavati, inspektor za sigurnost hrane je osoba koju trebate pitati. Upravo to su napravili Na huffpostu su pitali dr. Bryana Quoc Leja, prehrambenog kemičara te industrijskog konzultanta i profesoricu Kali Kniel, mikrobiologinju sa Sveučilišta Delaware, koju bi hranu, zbog sigurnosti, trebali izbjegavati u butigama. 

Nepasterizirano (sirovo) mlijeko

Također poznato kao sirovo mlijeko, nepasterizirano mlijeko je mlijeko koje nije prošlo kroz proces zagrijavanja koji ubija patogene, produljuje rok trajanja i čini ga sigurnijim za konzumaciju. Kao rezultat toga, sirovo mlijeko može sadržavati štetne tvari poput salmonele, E. coli, listerije, brucele i drugih. Kada je proizvod stvarno kontaminiran patogenim mikrobom, hrana većinom neće mirisati niti izgledati drugačije. Iako mnogo tvrdi da takvo mlijeko ima zdravstvene dobrobiti, jednostavno nije vrijedno rizika zbog mnogo patogenih organizama koji su još uvijek živi mlijeku, pogotovo ako dolazi izravno iz pogona za preradu.

Sirove klice

Kako navode stručnjaci, ne biste se nužno trebali u potpunosti kloniti klica, ali, s obzirom na to da hrana može biti izvor štetnih bakterija poput E. coli i salmonele, važno je da sve proizvode temeljito operete prije nego što ih konzumirate. Kako bi klice proklijale, sjeme se ne može adekvatno dezinficirati kako bi se ubile sve bakterije, ali postoje uzgajivači klica koji posvećuju veliku pozornost čišćenju. Stručnjaci bi ovu namirnicu izbjegavali upravo zbog rizika od zaraze, iako, pravilno očišćene, ne bih trebale stvarati zdravstvene probleme.

Prethodno izrezani proizvodi

Namjeravate li jesti prethodno narezane sirove proizvode, suočavate se s istom količinom rizika od zaraze kao s klicama, ističu stručnjaci. Jednostavno ne možete znati pridržava li se zaposlenik, odgovoran za rezanje prije pakiranja, postavljenih higijenskih pravila i zakona te koje postupke primjenjuje. Unaprijed zapakirana hrana, prema zakonu, mora proći strogi postupak, ali hrana koja je proizvedena i pakirana na licu mjesta, ne mora.

Profesorica Kniel posebno upozorava na već narezanu dinju, jer one mogu potaknuti brzi rast bakterija „Dinje su osjetljivije na kontaminaciju iz niza razloga. Rastu na tlu stoga mogu natopiti i zadržati zaraženu vodu tijekom procesa berbe. Na tlu također mogu doći u kontakt s bakterijama iz životinjskog izmeta. Konačno, koža dinje ili dinje pogodna je za rast bakterija jer se patogeni mogu lako zalijepiti za nju te prodrijeti kroz koru.

Topla hrana pripremljena u trgovini

Kad je riječ o već pripremljenoj hrani u trgovinama, supermarketima i slično, stručnjaci upozoravaju kako treba promatrati uvjete na kojima se pripremljena hrana čuva, a ne koja se hrana nudi. Gotovu hranu treba održavati na određenoj temperaturi. Topla hrana trebala bi se čuvati na toplom, a hladna gotova hrana na hladnom kako ne bi došlo do potencijalnog rasta bakterija.