„Sinoć smo se moj muž i ja posvađali oko frižidera ili točnije oko maslaca, koji on stalno vraća u frižider nakon što ga izvadim.

Kažem mu da je nemoguće mazati dječje sendviče ako je maslac tvrd. On mi kaže da će se otopiti ako nastavim da ga ostavljam na radnoj površini.

Iako možda nikada neće priznati da sam u pravu, nije prvi put da se svađamo oko toga što ide a što ne ide u frižider. Hladiti ili ne hladiti je višegodišnje pitanje, počevši od kečapa, jaja, kruha, džema…

Čak ni znanstvenici ne znaju gdje su u ovoj debati, jer je Agencija za standardizaciju hrane nedavno poništila svoj savjet o čuvanju krumpira van frižidera. Godinama se vjerovalo da će njihovo hlađenje dovesti do proizvodnje akrilamida, kemikalije za koju se smatra da povećava rizik od raka. Sada se ispostavilo da je stavljanje u frižider savršeno sigurno.

Dakle, koje stvari treba da idu u frižider, a koje van? Konzultirala sam stručnjake za konačan vodič i otkrila da je sve što ste mislili da znate o svom frižideru, pogrešno.

Ako je vaš frižider pun nagomilanih kutija, limenki i tegli, ne plašite se.

Keith Hall, osnivačica stranice ‘The Full Freezer’ kaže: „Pun frižider je efikasniji od praznog.“

To je zato što više stvari imate u frižideru, mehanizam za hlađenje mora manje da radi. Sama hrana postaje hladna i djeluje kao rashladno sredstvo, čineći sve oko sebe rashlađenim.

U stvari, ako je vaš frižider pomalo prazan, stručnjaci predlažu da unutra držite nekoliko balona punih vode kako biste održavali temperaturu.

To naravno ne znači da treba da ga napunite toliko da nešto ispadne svaki put kada otvorite vrata.

„Zrak treba cirkulirati, tako da je najbolje težiti da frižider bude napunjen dvije trećine do tri četvrtine“, kaže Keith.

Salata izvan, svježe voće unutra

Većina nas drži povrće za salatu u vrećicama na dnu frižidera, a voće u zdjeli na radnoj površini – zar ne? Pogrešno, kažu stručnjaci, koji preporučuju da radimo obrnuto.

Rajčice i krastavci se, u stvari, mogu držati na sobnoj temperaturi – isto kao u supermarketu.

Dijetetičarka Duan Melor objašnjava da su rajčice i krastavci „skloni oštećenju od hladnoće a stanice se mogu razbiti kada su izložene hladnoći, što utječe na ukus i teksturu.“

Isto važi i za paprike i patlidžane – mogu stajati tri do sedam dana na sobnoj temperaturi. U frižideru od hladnoće mogu omekšati.

S druge strane, većinu voća je bolje držati u frižideru.

„Bobičasto voće, citrusno voće i jabuke je najbolje držati u frižideru“, savjetuje dr. Melor. Ona objašnjava da niske temperature i nizak nivo kisika, koji ograničavaju proizvodnju etilena, plina za sazrijevanje, duže održavaju voće svježim.

Banane ne treba držati u frižideru – one pocrne zbog hladnoće izazivajući reakciju koja oslobađa smeđu supstancu koja se zove melanin, ali nemojte ih čuvati ni u posudi za voće.

„Ako se ostave blizu drugog voća, banane oslobađaju etilen koji izaziva sazrijevanje“, kaže dr Melor. Predlaže da ih umotate u prozirnu foliju ili da ih stavite u posebnu, zatvorenu posudu.

Nikada ne hladite sok od rajčica.

Začini su kontroverzna tema, ali stručnjaci se slažu: kečap ne mora da se drži u frižideru, sa soja sosom, ljutim umakom, worcester umakom, kiselim krastavcima, maslinama u teglama, džemom, medom i octom.

Prema Keith Hall, to je zato što sastojci djeluju kao prirodni konzervansi. „Kečap je, na primer, veoma bogat šećerom i octom.“

Dr Melor dodaje: „Ako je nešto kiselo, kao što su mnogi umaci, ili ima puno šećera, to znači da voda nije dostupna bakterijama i plijesnima koji bi ih mogli pokvariti.“

Čak i ako su ovi začini otvoreni, još uvijek ih ne treba hladiti.

To se, međutim, ne odnosi na majonezu, tartar sos, pesto ili javorov sirup od kojih svi imaju koristi od temperature u frižideru.

To je zato što sadrže manje šećera i u mnogim slučajevima sadrže mliječne proizvode, koji moraju biti rashlađeni da bi se spriječio rast Listerie i E. coli.

Majonezu treba držati u vratima frižidera jer ako se previše ohladi ulje će se izdvojiti.

Hladnije nije zaista bolje

Stručnjaci kažu da je optimalna temperatura kućnog frižidera između 0 i 4 stupnja.

„Ovo je dovoljno hladno da ograniči rast bakterija, što može dovesti do kvarenja i uzrokovati bolesti koje se prenose hranom“, kaže dr Melor.

Ako je hladnije postoji rizik da se voda u hrani pretvori u led.

„Kristali leda se mogu formirati unutar stanica koje čine povrće, voće, ribu i meso. U nekim slučajevima to može dovesti do toga da postanu kašasti.“

Različiti dijelovi frižidera su na različitim temperaturama. Ovo se odnosi na dno frižidera i vrata (gdje topli zrak ulazi iz vaše kuhinje).

Najhladniji dio je donja polica, zatim srednja polica pa gornja polica. Vrata su ugodnih 3,4 stupnja, tako da to nije dobro mjesto za čuvanje mlijeka.

Zaustavite truljenje orašastih plodova

Neotvoreni orašasti plodovi imaju veliki rok trajanja, ali čim otvorite pakiranje, oni počinju da trunu. Da biste to spriječili, orašaste plodove čuvajte u frižideru.

Dr Andreas Karakas, profesor mikrobiologije objašnjava: „Ulje u orašastim plodovima može užegnuti što utječe na ukus. Držanje u frižideru može usporiti ovaj proces. Isto važi i za brašno, posebno od cijelog zrna, koje treba čuvati u frižideru da se spriječi oksidacija ulja u njima i njihovo kvarenje.“

Neki stručnjaci preporučuju zamrzavanje brašna tjedan dana nakon što ga kupite da biste ubili jaja žižaka, koje nose bube koje žive u suhoj robi.

Pravilo ostataka dva sata

Iako je primamljivo pospremiti ostatke čim završite večeru, stručnjaci kažu da bi trebalo da ih pustite da se ohlade dva sata pre nego što ih stavite u frižider.

Međutim, jela od riže, koja su posebno sklona rastu bakterija koje proizvode toksine, treba brže ohladiti.  Stavljanje vruće hrane u hladan frižider je također loša ideja, jer će podići temperaturu svega oko nje.

Ostatke treba držati na gornjoj polici (najtopliji dio), što je dalje moguće od sirovog mesa, koje treba čuvati na najnižoj polici kako ne bi kapalo na drugu hranu.

Kada su u pitanju na pola pojedena jela nikada ih nemojte hladiti u originalnim pakiranju.

„Metal u konzervama za hranu može oksidirati kada je izložen zraku i tako utjecati na ukus, a ponekad i na boju proizvoda“, objašnjava dr. Karakas.

Maslac je bolje držati na radnoj ploči

Iako je mliječni proizvod, maslac se može držati van frižidera do tjedan dana. Visok sadržaj masti stvara barijeru protiv bakterija, a ako je soljen pruža dodatni sloj zaštite.

Isto važi i za tvrde sireve, kao što je chedar, koji se mogu čuvati na temperaturi do 10C.

Kruh je još jedan od proizvoda koji nikako ne ide u frižider: dok se neki kunu da duže ostaje svjež, znanost pokazuje da on zapravo postaje bajat. Niska temperatura uzrokuje rekristalizaciju škroba unutar vekne, čineći je tvrdom i krutom.

Jaja se također mogu držati neohlađena (sve dok vaša kuhinja nije previše vlažna). Kondenzacija može izazvati razmnožavanje bakterija unutar ljuske.

Vlažno okruženje u frižideru također može uticati na kavu, jer mijenja staničnu strukturu zrna čineći je gorkom.

Čokoladu je također najbolje čuvati van frižidera, zbog kristala šećera koji izlaze na površinu.

Držite korjenasto povrće u vodi

Možda mislite da je korjenasto povrće, kao što je mrkva ili repa, dobro držati u frižideru, međutim stručnjaci se s tim ne slažu.

Ne samo da njihove stanične strukture ostaju bolje netaknute u hladnijim klimama, već niža temperatura sprječava rast bakterija, što znači da će trajati duže – do pet tjedana.

Da biste spriječili da omekšaju, čuvajte ih u posudi napunjenoj hladnom vodom, jer to usporava dehidraciju i održava povrće svježim.

Nasuprot tome, luk i češnjak treba držati u tamnom, dobro provjetrenom ormaru, koji imitira uvjete tla u kojem su rasli.

Bilje poput mente i bosiljka će uvenuti kada su izložene niskim temperaturama – zato nemojte biti u iskušenju da ih stavite u frižider. Peršin i korijander su dovoljno čvrsti pa njih možete ohladiti.

Očistite svoj frižider

„Održavanje frižidera čistim može ga učiniti 25 posto efikasnijim“, preporučuje Keith.

Ona predlaže da koristite krpu i toplu vodu sa sapunom da obrišete police i da koristite štapić za jelo kako biste došli do kuteva i pukotina.

„Uradite dubinsko čišćenje svaka tri mjeseca“, savjetuje ona. „Ladice za povrće će biti najprljavije mjesto u frižideru zbog prljavštine i bakterija koje su ostale od voća i povrća.“

Obavezno očistite i police na vratima. A ako su napukle, onda ih zamjenite.